Zašto je dizel skuplji od benzina?
DIZEL će i dalje biti isplativiji, iako je trenutno skuplji od običnog benzina. Barem tako smatraju energetski stručnjaci koje smo kontaktirali, a u povodu rekordnog rasta cijena goriva. Litra dizela skuplja je od 11.5 kuna, benzin je tek nešto jeftiniji.
Najviše je poskupio dizel, za punjenje spremnika od 50 litara sad treba izdvojiti čak 20 kuna više.
Jasminko Umićević četrdesetak je godina u naftnom biznisu. Odgovor na pitanje treba li se nadati obuzdavanju cijene dizela započeo je kraćim osvrtom na uzroke aktualnog ludovanja cijena.
U ovu nas je situaciju doveli pandemija. Ni približavanje zime nije povoljno
“Zašto smo sad u ovome? Prvi razlog je pandemija, sigurno. Stalo je sve, nije bilo transporta, cijeli lanac svjetske opskrbe je poremećen. Trošile su se zalihe, a nisu se obnavljale. Pandemija nije prošla, ali lockdowna više neće biti. S druge strane, skladišta su prazna – u Engleskoj i Kini. Sve je poremećeno. Znate kako se kaže: nafta je king. Od svih energenata, nafta je king. U ovom je času nema dovoljno.
Sad, naravno, ima tu puno manipulacije. OPEC ne želi povećati proizvodnju jer ako je poveća, padat će cijena. To vam je odgovor: mislim da će se trend nastaviti. Osim toga, dolazi zima, a zimi je i logistika teža, veća je potrošnja. Nijemci pale elektrane na ugljen, a rekli su da neće. Sve što je dosad stavljano sa strane ponovno će se uključivati. Svi su računali na vjetar i solar, a na kraju se pokazalo da to nije dovoljno. Krenule su raditi plinske elektrane, što je povećalo potrošnju. Kod plina imate i drugu situaciju, on je pet puta poskupio u zadnje dvije godine, a u zadnjih godinu dana tri puta. Sve to je posljedica covida-19 i lockdowna, kad se sve raspalo. Trend će se sigurno nastaviti neko vrijeme, ja ne isključujem ni 100 dolara po barelu”, izjavio nam je Umićević.
No, što s dizelom?
“Prosječna potrošnja vam je ovakva – dizel između 70 i 75 posto, benzin od 25 do 30 posto. Dakle, taj vam je odnos i u proizvodnji i u potrošnji u Europi i u razvijenim zemljama svijeta. Više od 60 posto tog dizela potroše kamioni, brodovi i željeznica, potroši se u transportu. Najveći potrošač dizela je industrija. Za automobile imate hibride i električne automobile, to je sigurno dugoročna perspektiva, ali nemate takve kamione koji će prevesti 600-700-800 kilometara. Takvih baterija nema. To je sve još u povojima. Sigurno će doći do pada cijena dizela, jer dugoročno se neće moći opstati. Ni preniske, ni previsoke cijene dugoročno nisu isplative. Hoće li dizel i dalje biti isplativiji? Hoće, sigurno u idućoj dekadi.
Od 2014. godine stalno rastu trgovačke marže
On je najveći zagađivač, ali morat će doći do korekcije cijena. Nažalost, u Hrvatskoj nije dobra situacija jer je imala i potres, a i covid-19. Proračun, koji je bio relativno stabilan, sad je u deficitu. Netko kaže da treba smanjiti trošarine, ali kako ćete pokrit druge troškove? Nitko ne spominje marže trgovaca, a one su od 2014., kad je donesena potpuna liberalizacija cijena u Hrvatskoj, porasle od 60 lipa po litri, do preko kunu, kunu i 20, do kunu i pol. Dotad su bili maksimalizirane do maksimalno 60 lipa po litri”, navodi Umićević.
Energetski stručnjak Davor Štern na pitanje o rastu cijena dizela i njegovoj dugoročnoj isplativosti odgovara:
“To se mijenja u kontekstu vremena. Dizel je isplativiji od benzina, ali u međuvremenu se, kroz modernizaciju rafinerija dobilo sve više bijelih i uvjetno čišćih proizvoda. Manja je količina dizela, pa je došlo do njegove više cijene. Ona nije toliko osjetna. Dizel ima svoje prednosti i nedostatke, vozim i benzinca i dizelaša pa znam procijeniti. Draži mi je dizelaš, poboljšani su u odnosu na benzince, tiši su, imaju veći okretni moment, imaju svoje prednosti. Dizel i dalje troši manje od benzinca i tu ostaje njegova prednost.
Problem s dizelom jest da se dizelašima ne dopušta ulaz u neke glavne gradove i u strogi centar, jer se dizel smatra prljavijim gorivom što nije jer kroz preradu nafte taj, nazovimo ga, CO2 i ostali štetni sastojci, izađu kroz dimnjak rafinerije i ne idu kroz auspuh automobila. Cjenovno, dizel neće postati neisplativ, ali u odnosu na okoliš dizelaši mogu biti proskribirani u većim gradovima”, zaključuje Štern.
index.hr
