Većina građana u BiH jedva preživljava: Dok banka uzme ratu – ostane mi 160 KM
Najviše je poskupilo ulje i šećer“, kaže Sajma Karić iz Sarajeva.
Ova 80-togišnja penzionerka živi sama i njena mjesečna penzija od 380 konvertibilnih maraka (oko 190 eura) jedva da može pokriti troškove režija i lijekova.
„Dok izmirim sve prema državi, platim režije, te kupim lijekove, za hranu mi ostane vrlo malo. Pratim akcije u prodavnicama pa kupim i napola trule jabuke, jer koštaju manje od marke. Kupujem na komad, jedan krompir, jednu mrkvu, jedan limun i tako…“, objašnjava Sajma.
Na području Federacije BiH živi oko 450.000 penzionera, a 62% njih prima najnižu penziju od 382 KM, piše DW.
„Ko živi u gradu, u stanu, dok plati sve komunalije on se zaduži. Njemu za lijekove i hranu ne ostaje skoro ništa“, priča za DW predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, Redžo Mehić.
On navodi kako veliki broj ljudi treće životne dobi preživljava zahvaljujući pomoći djece i rodbine.
„Bez njihove pomoći, mnogi od nas ne bi mogli preživjeti“, navodi Mehić.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjem nivou za BiH u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4 posto. Prema podacima objavljenim na web stranici Ministarstva trgovine FBiH, potrošačke cijene u novembru 2021. godine, u prosjeku su porasle za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Najviše su rasle cijene stanovanja, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 2,6, potom prijevoz za 1,8, te hrana i bezalkoholna pića za 1,6 posto.
Porast cijena osjetila je i Irma Šuman, zaposlena je i kako kaže ima redovna primanja. Pored nje, kućnom budžetu doprinosi i muž, ali, kako ističe, u posljednje vrijeme su ulje, šećer, kafa, te voće i povrće osjetno skuplji.
„Dok banka uzme ratu za kredit, platim režije i vrtić, ostane mi 160 KM za hranu“, objašnjava ona.
Predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle Gordana Bulić kaže kako je rast cijena osnovnih životnih namirnica evidentan u posljednja tri mjeseca.
„Porast cijena najteže podnose penzioneri i zaposleni u realnom sektoru. Mnogi od njih su ostali bez posla, zbog pandemije korona virusa, dok oni, koji su zadržali poslove, sada mjesecima čekaju na isplatu zarađenih plata“, objašnjava Bulić.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u BiH za novembar 2021. godine iznosila je 1.579 KM ( skoro 800 eura), dok sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za oktobar 2021. godine iznosi 2.101 KM (1.075 eura).
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, za august 2021. iznosila je 1.000 konvertibilnih maraka (511 eura), dok je u Republici Srpskoj u istom mjesecu iznosila 1.025 konvertibilnih maraka (524 eura).
Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom, po tom je izračunu, manja od 50 posto.
Bulić objašnjava da prosječnu platu u BiH nema većina zaposlenih.
„Statistika je takva, u prosjek se uračunavaju i plate državnih funkcionera, doktora, profesora, no to nije realan prikaz stanja na terenu. Naime, većina zaposlenih u realnom sektoru nema prosječnu platu. Zaposlenice u trgovačkim lancima imaju plate od 500 do 700 KM ( od oko 250 do 350 eura), kao i mnogi radnici sa srednjom stručnom spremom“, objašnjava Bulić.
