Vakula: ‘Najtopliji dio veljače je prošao…’ Evo koliko će hladno biti sljedećih dana

Nakon što smo neko vrijeme uživali u natprosječno toplom vremenu, kapa, šal i rukavice ponovno postaju obvezna oprema bez koje se ne bi smjelo iz kuće. Osjetno zahladnjenje već je zahvatilo Hrvatsku, ali vrhunac hladnog vala, o kojemu se već danima govori u Hrvatskoj, još nije prošao.

Najpoznatiji hrvatski meteorolog Zoran Vakula za Večernji list otkriva da u nastavku ovog tjedna i početkom novoga diljem Hrvatske slijede hladniji dani od prosjeka.

– Nakon rijetko toplog razdoblja u prvom desetodnevlju veljače, ponegdje čak i rekordnog, kao primjerice u Splitu, slijedi također ne baš česti niz hladnih dana. A osim hladnoće, nevolje će prouzročiti i vjetar, koji će usporavati normalno prometovanje, ponegdje ga – na već uobičajenim lokacija – čak i onemogućavati. Ništa neobično za zimu i veljaču, ali mnogima bi moglo biti još neugodnije nego inače zbog navike na dosadašnju proljetnu toplinu – otkriva nam Vakula. DHMZ je nadolazeći hladni val okarakterizirao kao opasan, pa i vrlo opasan.

Vakula ne očekuje rekordno niske temperature, ali potvrđuje da će Hrvatska ipak zaroniti u “debele minuse”. – Vjerojatno neće biti rekordno niske temperature, ali u većini unutrašnjosti hoće cjelodnevnih “minusa”. Najniža jutarnja temperatura zraka vjerojatno će u većini kopnenih krajeva biti od -10 do -5 °C, uglavnom u gorju i oko -15 °C, a tijekom noći i jutra će i uz more biti od -3 do 2 °C – kaže Vakula, dodajući kako će u većini krajeva vjerojatno najhladnije biti do nedjelje, a nakon toga se povećava vjerojatnost za blagi porast temperature.

Što se tiče snijega, očekuje ga se malo, većinom i nimalo.

– Sljedeće dane obilježit će razmjerno niska temperatura i jak vjetar, a oborine će biti rijetke. No, možda je zanimljivo spomenuti kako je tijekom vikenda snijeg vjerojatniji u južnijim hrvatskim krajevima nego u sjevernijima. Primjerice, vjerojatnije će ga malo pasti u Konavlima, pa i unutrašnjosti Dalmacije nego u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj – prognozira Vakula te napominje da se nada da su svi učinili što se inače čini uoči zimskih “minusa” i hladnoće.

 

Osim hladnoće, problem stvara i jaki porast tlaka koji je zabilježen i danas, a zbog kojeg neki građani možda ne osjećaju baš najbolje. Od sutra bi atmosfera trebala biti “mirnija”, ali to nužno ne znači da će posvuda biti i sasvim stabilna, napominje Vakula.

– Nakon južine koja mnogima smeta, i današnja promjena vremena – odlazak ciklone i frontalnih poremećaja te nagli porast tlaka nekima može smetati. U većini će Hrvatske tlak zraka porasti za oko 20 hektopaskala, u sjevernijim krajevima i više. Već od sutra će atmosfera biti “mirnija” s obzirom na promjene tlaka, ali to nužno ne znači i posvuda sasvim stabilna, posebice ne u južnijim hrvatskim krajevima – kaže Vakula. Kakva nas zima čeka u nastavku?
Što se tiče dugoročne prognoze, Vakula navodi da je sve veća vjerojatnost da smo najtopliji dio ovogodišnje veljače već imali. – Srednja temperatura zraka sljedećih tjedana bit će znatno bliža prosječnim vrijednostima, pri čemu ne treba iznenaditi ako u mnogim krajevima bude i malo niža od prosjeka.
Pa kad se sve izanalizira – nakon klimatološki “toplog” pa i “vrlo toplog” prosinca, te “normalnog” i “toplog” siječnja – prilično sam uvjeren da će i srednja zimska temperatura zraka biti barem malo viša od prosječne, i to novijeg 30-godišnjeg razdoblja, koji je osjetno topliji od primjerice onog od 1961. do 1990. godine – uvjeren je Vakula.

Meteorološki rekordi i u budućnosti S obzirom na to da sve češće svjedočimo ekstremnim vremenskim prilikama, bilo hladnim ili toplinskim valovima, sušama, češćim i snažnijim uraganima, upitali smo Vakulu trebamo li se početi navikavati i na još gore vremenske neprilike?
– Znanstvenici, a i mi drugi koji promoviramo znanost u medijima – već desetljećima upozoravamo na klimatske promjene i globalno zatopljenje, kao i na posljedične sve češće i žešće meteorološke ekstreme kojegdje po svijetu. Na žalost, to se i ostvaruje. Iako bismo nakon više od 150 godina svakodnevnih mjerenja mogli pomisliti da se već dogodilo sve što se trebalo dogoditi – mi svake godine, štoviše, iz sezone u sezonu, pa čak gotovo iz mjeseca u mjesec bilježimo nove rekorde različitih meteoroloških elemenata.
Po svemu sudeći, podjednako će nam biti i u budućnosti – smatra Vakula. Vremenske prognoza ponekad se ne ostvare, pa se mnogi znaju nerijetko i našaliti na taj račun. Uvijek dobro raspoloženog Vakulu upitali smo zato kako podnosi zezanciju u takvim slučajevima.

– Budući da se trudim odgovorno i savjesno raditi svoj posao, koji mi je i hobi i “ljubavnica” – pogrješke mi teško “padaju”. Srećom, ne događaju se često – zaključuje.