Uspješno održana 3. Konferencija Budućnost šumarstva i prerade drva u BiH -Kupres 2018

Odgovorno i održivo gospodarenje šumama je naša dužnost! Uspješna konferencija na Kupresu

Danas je u Kupresu zaključena treća konferencija: Budućnost šumarstva i prerade drva u Bosni i Hercegovini. U kratkom roku skup se etablirao kao središnje mjesto susreta gospodarstva, struke i politike u sektoru šumarstva i prerade drva u BiH i susjednim zemljama gdje su šume i šumski resursi od vitalne gospodarske važnosti.

Skup je otvorila Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je istaknula gospodarski potencijal ovog sektora te naglasila kako je odgovorno i održivo gospodarenje šumama i šumskim resursima dužnost i obaveza i politike i cijelog društva. Neophodno je usvojiti zakonske i podzakonske akte koji moraju biti usklađeni s pravnom stečevinom EU, no, potrebno je i njihovo usklađivanje na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini, zaključila je Krišto.

Konferencija realizirana u suradnji Hrvatskog drvnog klastera, ŠGD Hercegbosanske šume, Privredne/Gospodarske komore FBiH, Udruženja Biomasa u BiH i Drvnim klasterom Hercegovine, ima za cilj rasvijetliti sektorske probleme, ali i ponuditi primjere dobre prakse i moguća rješenja. Želja nam je da iduće godine na ovom mjestu možemo ponosno reći da smo realizirali najmanje 80% danas zacrtanih ciljeva, kazao je direktor ŠGD Hercegbosanske šume Branko Ivković.

S 12% udjela u BDP-u BiH i vanjsko-trgovinskim suficitom, drvno-prerađivačka industrija, koja je neodvojivo povezana sa šumarstvom, predstavlja važan gospodarski potencijal jer posjeduje lokalnu sirovinu, stvara dodanu vrijednost i doprinosi razvoju ruralnih područja, što dugoročno neće biti moguće ostvariti bez stručne i kvalificirane radne snage. Udruživanje u klastere otvara mogućnosti za veće povlačenje sredstava fondova EU i dodatna ulaganja u obrazovanje kadrova, kazao je predsjednik Drvnog klastera Hercegovina Zdravko Vojvodić, na čemu i ova udruga intenzivno radi i praktičnom izgradnjom drvne škole u Ljubuškom (BiH) i otvaranjem novih obrazovnih programa.

Stručni skup kroz dva je dana otvorio niz tema, na čijem se rješavanju mora raditi kontinuirano i dugoročno. Istaknuta je potreba za rješavanjem problema miniranih površina, koji se sada odnosi na preko 120.000 ha u BiH i oko 40.000 ha u Hrvatskoj te onemogućuje gospodarenje šumama, ugrožava sigurnost te uzrokuje brojne gospodarske štete. Postojeća demografska kretanja i medijska nepopularnost sektora dovode do ozbiljnih nedostataka radne snage te je naglašena potreba za ulaganjem u obrazovanjem kadrova, ali i stimulativne mjere. Ne postojanje zakonskih i podzakonskih akata i ilegalne sječe ograničavajući su faktor za razvoj sektora, što je hitno potrebno regulirati, naglasila je pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede Danica Cigelj.

Važna karika u gospodarskom udruživanju i promicanju ulaganja u dodanu vrijednost je i Privredna/Gospodarska komora FBiH, čiji je predsjednik dr.sc. Marko Šantić naglasio dugoročni cilj povećanja konkurentnosti kroz dodanu vrijednost proizvoda i pravedan pristup sirovini.

Biomasa se nameće kao važna sektorska tema, obzirom na europske ciljeve većeg korištenja obnovljivih izvora energije, ali i omogućuje dodatne prihode drvoprerađivačima. Skup je otvoren s predkonferencijskom aktivnosti, okruglim stolom na temu iskorištavanja drvne biomase i poticanja proizvodnje i upotrebe energije iz drva u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji. Suradnja sektorskih udruga iz BiH i Hrvatske formalizirana je i potpisom pisma namjere između Udruženja Biomasa u BiH i Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, čiji je cilj ostvarivanje dugoročne suradnje i promicanje veće upotrebe biomase u regiji.

Informatizacija i digitalizacija šumarstva prikazana je na uspješnom primjeru Unsko-sanskih šuma čiji su mladi inženjeri razvili integrirani sustav za praćenje procesa proizvodnje šumskih drvnih sortimenata koji uključuje digitalno mjerenje i doznaku stabala. Sustav podrazumijeva jednostavnije i brže prikupljanje podataka, minimalizirane greške i jednostavno planiranje procesa proizvodnje.

Konferencija je okupila 150 drvoprerađivača, institucija, predstavnika vlasti, udruga i akademske zajednice te učenike Srednje strukovne škole Tomislavgrad koji se obrazuju za zanimanje stolar. Zaključci i preporuke konferencije bit će dostavljeni svim nadležnim tijelima u BiH i EU.

IZJAVE:

Branko Ivković, ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o., direktor

Kao i na području susjednih krajeva u Hrvatskoj, naš veliki problem predstavljaju zaostala minsko-eksplozivna sredstva, koja osim što predstavljaju opasnost za lokalno stanovništvo, a posebice radnike značajno smanjuju mogući sječivi etat što se loše odražava i na zdrastveno stanje šume.

Zdravko Vojvodić, Drvni klaster Hercegovina, predsjednik

U sektoru nedostaju stotine kvalificiranih radnika. Postojeće kurikulume za ovo područje strukovnog obrazovanja treba unaprijediti, posebno u dijelu praktičnog obrazovanja koje je najčešće zastarjelo, neprimjereno i katastrofično.

Vanja Ćurin, Udruženje Biomasa u BIH, član IO

Posljednjih godina svjedočimo rastu bioenergetskih projekata kako u proizvodnji biogoriva tako i u proizvodnji toplinske i električne energije i bioplina. Biomasa, pelet, biogorivo ukupno rečeno bioenergija može biti jedan od ključnih elemenata za nacionalne ekonomije u Regiji što još uvijek nije dovoljno prepoznato kao šansa održivog razvoja.

Marijan Pašalić, TTD Dolac

Mi koji živimo kraj šume i u šumi imamo od nje ograničene koristi. Drvoprerađivači vrlo malo sudjeluju u donošenju sektorskih propisa i strategija. Potrebna je veća suradnja kreatora i donositelja politika s drvoprerađivačima.

Goran Zubić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske

Intenzivno radimo na prilagodbi europskim propisima, a znamo da svaka prilagodba košta. Jedan od ciljeva nam je i povećanje ne-drvnih prihoda u šumarstvu za 10%, odnosno za 20 mil. KM ().

dr.sc. Renata Ojurović, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske

Ministarstvo je postavilo prioritetna područja za koja izdvaja značajna sredstva, a ističu se razminiranje te drvoprerada. Upravo je potpisan ugovor s Hrvatskim centrom za razminiranje u vrijednosti 1,62 mil. KN. Ulaganja u drvopreradu prošle su godine bila na razini 80 mil. KN bespovratnih sredstava.

prof.dr. Mirza Dautbašić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Sarajevu

Treću godinu dolazimo na Kupres, na konferenciju koja rasvjetljava sektorske probleme, ali i promiče uspješne primjere i nudi rješenja. Ponosan sam što mogu objaviti da su naši stručnjaci sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu opisali novu vrstu lat. Sorbus bosniaca.

Nedim Bedak, Artisan

Imamo misiju postati renomirani brend u istočnoj Europi za masivni namještaj. Posvećujemo pažnju svakom detalju i širimo našu Love Wood filozofiju proizvodeći za ljude koji dijele istu ljubav prema drvetu.

Šemsa Alimanović, Privredna/Gospodarska komora FBiH

Drvna industrija je jedina gospodarska grana s vanjsko-trgovinskim suficitom. Potrebni su propisi i regulacija tržišta. Dugotrajan proces pripreme strategije drvne industrije i šumarstva privodi se kraju; u iščekivanju smo rasprave u parlamentu.

Hrvatski Drvni Klaster