U Livanjskom polju gotovo triput više vrsta biljaka nego u cijeloj Nizozemskoj

U cilju povećanja izrazito maloga broja zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini udruge koje godinama istražuju bioraznolikost Livanjskoga polja inicirale su pokretanje postupka kako bi ga se proglasilo zaštićenim područjem, piše Večernji list BiH.

Inače, Livanjsko polje jedno je od pet nominiranih područja koja bi zakonom bila zaštićena, a trenutačno je u fazi proglašenja zaštićenim pejzažom po nacionalnom zakonodavstvu, što je zaštita manjega opsega od željene.

Prezentiran nacrt zakona

Stoga je ovih dana vijećnicima triju lokalnih samouprava, Grada Livna te općina Tomislavgrad i Bosansko Grahovo na čijem području se Livanjsko polje i nalazi prezentiran nacrt zakona o njegovu proglašenju zaštićenim područjem.

Radionica o toj temi organizirana je u partnerstvu s USAID-om, Centrom za zaštitu životne sredine, Ornitološkim društvom “Naše ptice”, WWF-om, Programom Ujedinjenih naroda za okoliš i stur.ba. Bila je to prigoda da shvate o kakvu je bogatstvu riječ i koliko je ono ugroženo, uglavnom nesavjesnim djelovanjem ljudskoga čimbenika.

Stručnjaci koji su sudjelovali u izradi studije za proglašenje Livanjskog polja zaštićenim područjem naglasili su i kako su njegovi močvarni, odnosno slatkovodni ekosustavi izrazito ugroženi, među najugroženijima u svijetu, a o bioraznolikosti s posebnim nadahnućem govorio je bračni par Biljana i Goran Topić, inače istraživači Ornitološkoga društva “Naše ptice”.

– To je kraško polje koje ima tri rijeke, stalne rijeke, kraško polje koje ima nebrojeno privremenih vodotokova, ima fenomenalne ponore, fenomenalne planine koje ga okružuju, ima biljni i životinjski svijet koji je iznimno bogat. Čak 77 posto svih ptica koje su zabilježene u Bosni i Hercegovini zabilježeno je u Livanjskom polju – naglasila je Biljana Topić i dodala kako je Livanjsko polje dom za 270 vrsta ptica, 12 vrsta vodozemaca, 13 vrsta gmazova, 20 vrsta slatkovodnih riba i 42 vrste vilinih konjica.

– Zanimljiv podatak je i da u cijeloj Nizozemskoj postoji 325 vrsta vaskularnih biljaka (biljke koje se razmnožavaju preko sjemena, za razliku od nevaskularnih biljaka koje se razmnožavaju preko spora, nap. a.), a samo u Livanjskom polju ih je 858 i mislim da samo taj podatak dovoljno govori o tome koliko je Livanjsko polje jedinstveno i važno – istaknula je Biljana Topić, a njezin suprug Goran dodao:

– Livanjsko polje je najvažnije područje za ptice u Bosni i Hercegovini, jedno od četiriju najvažnijih područja za migratorne ptice na kompletnom jadranskom migratornom koridoru – dodao je Topić.

Također je naglasio da, osim što je prava riznica biološke raznolikosti, polje ima i veliki turistički potencijal te da su zaštićena područja najbolji magnet za turiste.

– Zaštićena područja mogu se iskoristiti i za privlačenje sredstava iz Europske unije jer imate sredstva koja su posebno namijenjena za zaštićena područja – kazao nam je Marin Mamuza, vlasnik Turističke agencije “Continental adventure”.

I ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije Božo Perić suglasan je sa zagovaračima zaštite Livanjskog polja.

– Priču svakako treba podržati jer kad imate ovako jedan brend, zaštićeni krajolik, to će uvelike sigurno omogućiti razvoj turizma i dolazit će više. Međutim, sama realizacija ovoga treba definitivno proći i kroz gradska/općinska vijeća. Bez njihova pristanka teško da će se inicijativa realizirati – kazao je ministar Perić.

Ako pitate građane Livna, a mi smo nekolicinu pitali, ta je inicijativa već dobila zeleno svjetlo. Mišljenja su da je to jedan od načina da se jedno od najvećih kraških polja u svijetu treba zakonom zaštititi te da je to jedan od načina da bi njegova flora i fauna očuvale i sačuvale. Također su naglasili kako bi se tom zaštitom uklonilo i odlagalište u polju na lokaciji Table te bi se riješili i otpada.

Uspostaviti nelovna područja

Budući da je u Livanjskom polju i Buškom jezeru na zimovanju zabilježeno i do 70.000 ptica močvarica, cilj projekta je, između ostaloga, spriječiti krivolovni pritisak na ptice, uspostaviti nelovna područja. Stanište je to i brojnim vrstama sisara, a na rubu Livanjskog polja, na padinama Cincara, živi više od 800 divljih konja. Stoga naši sugovornici ističu da će, bez obzira na moguće otpore, ustrajati na zaštiti ovoga iznimnog područja.