U Hrvatskoj lani umrlo 5689 ljudi više nego 2020., vodeći pojedinačni uzrok – korona

HRVATSKI zavod za javno zdravstvo objavio je izvješće o umrlima u 2021. godini.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5689 osoba više. Od ukupno 62.712 umrlih u 2021. godini 31.137 ili 49.7% odnosilo se na muške, a 31.575 ili 50.3% na ženske osobe.

Opća stopa mortaliteta u porastu je u odnosu na onu za prethodnu godinu i iznosi 16.2/1000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2021. godine (3.878.981).

Uzroci smrti prema skupinama bolesti

Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih su umrle 23.184 osobe – 597.7/100.000 stanovnika.

Od novotvorina, druge skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrla je 13.571 osoba – 349.9/100.000 stanovnika.

Od posljedica covida-19, trećeg uzroka, umrlo je 8557 – 220.6/100.000 osoba.

Na četvrtom mjestu zabilježene su smrti od bolesti endokrinog sustava (4786 – 123.4/100.000), na petom ozljede i otrovanja (2676 – 69.0/100.000) i drugi manje zastupljeni uzroci (tablica 1. i slika 1).

Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je 0.6%, što je rezultat izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama i zavodima za sudsku medicinu.

U 2021. godini udio izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio je 4.3% i jednak je onom iz prethodne godine.

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, smrti od posljedica covid-19 infekcije, endokrine bolesti te ozljede i trovanja.

I kod žena su na prvom mjestu uzroka smrti bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, smrti od posljedica covid-19 infekcije, endokrine bolesti te ozljede i trovanja (slika 3, tablica 3).

Prvih deset pojedinačnih uzroka smrti

Najviše osoba umrlo je od covida-19 (8557), ishemijske bolesti srca (7839) i cerebrovaskularnih bolesti (5018). Slijede šećerna bolest (4743) na četvrtom i hipertenzija (4461) na petom mjestu, rak bronha i pluća (2814) na šestom te rak debelog crijeva (2117) na sedmom mjestu. Na osmom mjestu i ove godine je kronični bronhitis, emfizem i astma (1627), na devetom je ateroskleroza (1593), a na desetom kronične bolesti jetre i ciroza (959).

 

 

Nasilne smrti

Nasilne smrti su posljedica djelovanja određenog vanjskog uzroka, odnosno ozljede ili otrovanja, a mogu nastati nesretnim slučajem, namjernim samoozljeđivanjem (samoubojstva), namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), djelovanjem nepoznatog i neutvrđenog uzroka te ratnim djelovanjem, piše HZJZ.

U 2021. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2676 nasilnih smrti (69.0 /100.000), od toga je 1911 nastalo nesretnim slučajem (stopa 49.3/100.000), 583 samoubojstvom (stopa 15.0/100.000), ubojstvom 30 (stopa 0.8/100.000) (slika 7). Stope su izračunate na procjenu stanovništva (Državni zavod za statistiku: Statistika u nizu) sredinom 2021. godine.