U BiH za godinu osuđeno 116 maloljetnika
Psiholog smatra da se djeca devijantno ponašaju zbog ranijih propusta, odnosno loših uvjeta odrastanja.
Tijekom prošle godine u BiH je osuđeno 116 maloljetnika, što je 21 više u odnosu na 2018.
Izrečeno je lani, dakle, 116 kaznenih sankcija, od čega 109 odgojnih mjera, te sedam kazni maloljetničkog zatvora, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, pišu Nezavisne novine.
U 2019. godini tužiteljstva u BiH riješila su 489 izvještaja za osobe mlađe od 18 godina, a što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 46 prijava. Od 489 prijavljenih, 21 su djevojčice.
Na kraju ih je optuženo 126, od čega četiri djevojčice, a osuđeno 116, od čega tri djevojčice.
Prema podacima MUP-a Republike Srpske, tijekom prošle godine u Srpskoj je smanjen broj evidentiranih maloljetnika koji su se ogriješili o zakon.
“Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske je tijekom 2019. godine evidentiralo 217 maloljetnih izvršitelja kaznenih djela, što je za 5,7 posto manje u odnosu na 2018. godinu”, kazala je za Nezavisne novine Mirna Miljanović, načelnik Odjela za odnose s javnošću MUP-a Srpske.
Na području Županije Sarajevo lani je tužiteljstvima prijavljeno ukupno 69 maloljetnika.
Kako u svom izvještaju o radu ističu iz MUP-a ŽS, tijekom prošle godine evidentirana su 74 događaja s obilježjem kaznenog djela, u kojima je sudjelovalo 69 maloljetnih osoba, od čega je 21 (gotovo svaki treći) povratnik.
“U strukturi događaja s obilježjem kaznenog djela, u kojima su sudjelovale maloljetne osobe, najbrojnija su kaznena djela: teške ozljede, lake ozljede, razbojstva, posjedovanje i omogućavanje uživanja droga, krađe”, naveli su iz MUP-a Županije Sarajevo.
Ovaj MUP je prošle godine maloljetnike teretio i za jedno ubojstvo te dva pokušaja ubojstva. Gotovo 20 ih je osumnjičeno za nanošenje ozljeda, pet za nasilničko ponašanje, više od 10 za krađe, a osam za pljačke.
Psiholog Aleksandar Milić smatra da se djeca devijantno ponašaju zbog ranijih propusta, odnosno loših uvjeta odrastanja.
“U određenim uzrastima pojavljuju se potrebe djece da kupuju i troše… Počinju krasti, ulaziti u kriminal, piti te uzimati drogu. Sve je to povezano s odgojnom zapuštenošću”, rekao je Milić za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, u vlastitoj praksi uočio je da je uglavnom riječ o određenim psihičkim problemima, koje djeca negiraju i nisu ih svjesna.
“Ako im se servira da imaju problem, da nešto s njima nije u redu, to ima kontraefekte. Tako se ne radi. Tu dječicu treba promatrati putem aktivnosti, angažiranja. Nema sekcija ni sportskih aktivnosti i ta djeca su neangažirana i pasivna. Tamo gdje nema dobrih navika, njih mijenjaju loše navike: nerad, boravak uz igrice, povezuju se s problematičnim osobama i skupinama. Dakle, čitav je spektar pokazatelja da treba primarno pojačati preventivni rad s djecom”, istakao je Milić.
