Švedski liječnik: ‘Dobili smo upute od kojih mi se okreće želudac. Starijima ne smijemo davati kisik’

Švedska je država koja je ostala ustrajna u “labavijim” mjera zaštite od epidemije koronavirusa. Premda su na kraju zabranili okupljanja ljudi na otvorenom i primijenili još neke mjere, do kraja su ostali “opušteni”. No, u toj opuštenosti dogodilo se nešto što je definitivno razlog za paniku.

Šveđani su bili svjesni da se broj preminulih od korone iz dana u dan penje. Taj broj je većina mogla probaviti uz stalno podsjećanje da su to starije i nekada (ali ne i uvijek) bolesne osobe. Kako piše Večernji list, u Švedskoj se prečesto počelo govoriti da stariji umiru u mukama, gušeći se. Nakon glasina stigla je i službena potvrda – protokol liječenja starijih i bolesnih koji je stigao liječnicima kaže da se pacijentu omogući palijativna skrb umjesto liječenja. Kako prenosi Večernji list, za njih kisik nije propisana terapija nego morfij.

‘Morfij otežava disanje i sedira do smrti’

“O tome nitko ne želi javno govoriti pa sam odlučio istupiti. Svjedočim humanitarnoj katastrofi i kršenjima ljudska prava jer se ljudima onemogućuje pravo na liječenje”, rekao je za Večernji list Jon Tallinger, obiteljski liječnik iz švedskog mjesta Eksjö. On radi na jugu države te pod sobom ima domove za starije. Ovaj liječnik je prvi objavio popis mjera kod tretmana starijih oboljelih infekcije Covid-19 koje su primili on i njegovi kolege, neovisno o tome je li se radilo o videoporuci ili dopisu.

“Upute kažu da moram planirati tko će od mojih pacijenata dobiti palijativnu skrb. Ako je bolesnik bez daha i teško diše, preporučena terapija je morfij, kisik niti ne spominju. Imam oko 2000 pacijenta i oni mi vjeruju. Regija želi da pripremim plan zbrinjavanja. Neću niti jednog pacijenta staviti na takvu listu jer imaju pravo na kisik, ne samo na morfij koji tek oteža disanje i sedira do smrti. Čak i da imam pacijenta s uznapredovalim stadijem karcinoma, želim i njemu omogućiti kisik”, istaknuo je švedski obiteljski liječnik koji je sada voditelj kampanje naziva “Kisik za sve”.

Kako pomaže terapija kisikom?

No, postoji i drastičniji primjer od liječnikove videoporuke koja izbjegava spomenuti kisik. Riječ je o dopisu koji je 17. travnja poslan iz regije Gävleborg te izričito kaže da terapija kisikom nije relevantna za palijativnu ili kurativnu njegu pacijenata u domovima za starije. Odredba od prije 10 godina je i zabranila korištenje kisika bilo gdje osim u bolnicama.

“Terapija kisikom i intenzivna njega povećava preživljavanje i šanse za potpuni oporavak u teškim oblicima bolesti COVID-19, no ti su postupci relevantni samo za pacijente s niskom biološkom dobi i niskim stupnjem komorbiditeta koji to mogu podnijeti. Mnogo pacijenata visoke biološke dobi i s visokim stupnjem komorbiditeta nisu relevantni za intenzivnu njegu, već najviše koristi imaju od čisto palijativne skrbi”, stoji u dopisu.

Ističu da je kod palijativne njege, veze između hipoksije, smanjene količine kisika u stanicama i tkivu, i dispeje, kratkog daha, niska i da se zbog toga treba voditi simptomima, a ne saturacijom kisikom. U dopisu ističu da vrlo često opioidi postižu bolje rezultate u smanjenju simptoma od kisika.

Što te smjernice znače u praksi?

Liječnik dr. Neli Brusselaer iz stockholmskog Instituta Karolinska za Večernji list objašnjava što te smjernice znače u praksi. On navodi da mu se od tog dokumenta okreće želudac jer je u rukavicama rečeno da se starije ne liječi nego ih se pušta da umiru i još pospješuje taj proces morfijem. Liječnik smatra da bi svatko trebao imati šansu za preživljavanjem te pojašnjava da je kisik osnovna terapija u slučaju upale pluća uzrokovane Covid-19.

Što se tiče autentičnosti preporuka, iz regije su se potvrdili te su je prije nekoliko postavili i na svoje službene internetske stranice. Večernji list nije mogao dobiti službeni komentar ni iz regije ni iz zdravstvenih vlasti u Stockholmu. Međutim, neki liječnici vezani za Nacionalni odbor za zdravstvo potvrdio je stav da kisik kod starijih djeluje razarajuće i da im pogoršava stanje te da je opasan jer može eksplodirati. Navode i da se njime smije rukovati samo u posebnim uvjetima, što znači u bolnicama. Inače, ovo nije prvi put da se u Švedskoj vode etičke rasprave o tretmanu pacijenata s koronavirusom.

‘Video je napravljen nabrzinu, ali je u skladu s odlukama Nacionalnog odbora’

Sineva Ribeiro, šefica švedske strukovne udruge medicinskih sestara, kazala je da medicinski profesionalci moraju imati priliku odraditi svoj posao prema obrazovanju i iskustvu. Istaknula je da je ključno da su im na raspolaganju svi resursi kao što su lijekovi i medicinski postupci. Iz regije Jönköping poručili su da su video napravili nabrzinu, ali da je on u skladu s preporukama Nacionalnog odbora za zdravstvo o davanju kisika pacijentima na palijativnoj skrbi.

Sofia Lund, regionalna menažderica i medicinska direktorica Kristina Gustafsson, tvrdi kako video treba pomoći liječnicima i medicinskim sestrama u trenutnim kritičnim okolnostima. Glavni liječnik Axel Ros navodi kako sada razmatraju opcije kako omogućiti starijim osobama pristup liječenju kisikom. “Teško pitanje jer su uvjeti različiti od regije do regije, ali ubrzano radimo na tom pitanju”, kazao je dr. Ros.

‘Moju majku nisu ni pokušavali izliječiti’

Majka švedske glumice i televizijske voditeljice Catharine Alinder oboljela je od koronavirusa. Žena je živjela u domu za starije osobe, a kada su Catherinu jednu večer nazvali iz doma poručili su joj da joj je majka teško bolesna. Drugi dan ju je našla kako jedva diše. Upitala je osoblje doma zašto ju ne prebace u bolnicu, na što su joj odgovorili da je njezina majka prestara za bolnicu. I dom i kći su zvali službe i molili da netko dođe testirati staricu. Govorili su da danas ne mogu jer je subota i da će se možda testirati sutra, ali najvjerojatnije u ponedjeljak. No, bilo je prekasno – Catherinina majka je preminula u nedjelju.

“Sestra i ja smo je držale za ruku i gledale kako se muči, hropće i guši. Saturacija kisikom joj je pala na 60 posto. Kako su nam liječničke službe pomogle? Dali su joj paracetamol i odškrinuli prozor da uđe zrak. Nakon smrti dobila sam majčin karton, a na njemu je pisalo: palijativna skrb. Nisu je ni pokušali liječiti. Takvih slučajeva ima posvuda”, upozorava ogorčena kći koja je izgubila majku.

S tom tvrdnjom slaže se i medicinska sestra jednog privatnog doma Latifa Löfvenberg. Sestra je u razgovoru s dr. Tallingerom rekla kako im je do sada umrlo oko 10-ak štićenika te da su im jedino što su pružali bile injekcije s lijekom za opuštanje mišića. Rekla je da skuplja svjedočanstva i dokaze i da će Švedsku tužiti Europskom sudu za ljudska prava. Istovremeno, posljednje istraživanje švedskog javnog mnijenja pokazuje da je povjerenje u vladajuće i medicinske stručnjake poraslo.

Dnevnik.ba