Što je otkriveno u grobnici bosanske kraljice Jelene u Bugojnu
Analizom arheoloških iskopavanja Crkvine kod srednjovjekovne utvrde Vesela Straža u kraljevskoj grobnici , između ostalog, pronađeni su posmrtni ostaci koji su pripadali bosankoj kraljici Jelena Gruba, piše infobugojno.ba
U grobnici je pronađen skelet žene prekriven plaštom koji je prožet zlatnim i srebrnim nitima.Također,u grobnici su pronađeni i zlatni predmeti te novčići i prsten na rukama,te tri venecijanska novčića .U pitanju je grobnica “sa skeletnim ostacima i tkaninom sa zlatnim lamelama, nitima” u kojoj je pronađen “skeleti žene , a tkanina protkana zlatnim nitima ukazuje da je riječ o ostatcima pripadnika visokog plemstva.Što i nalazi iz instituta u Italiji pokazuju da se radi o posmrtnim ostacima koji su pripadali kraljici Jeleni.Još se radi i DNK nalaz koji bi trebao potvrditi ovu tvrdnju, piše infobugojno.ba
Jelena Gruba, bosanska kraljica (?, oko polovice XIV. st. – ?, nakon 18. III. 1399). Prvi se put spominje kao žena bosanskog kralja Dabiše u ispravi od 17. III. 1392. Izvori upućuju na to da je uz Dabišu sudjelovala u donošenju političkih odlukâ. Nakon Dabišine smrti (1395) njezinu se dolasku na bosansko prijestolje usprotivio kralj Sigismund, i sam pretendent na titulu bosanskog kralja, ali su njezin izbor poduprli najmoćniji bosanski velikaši, vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, knez Pavao Radinović i vojvoda Sandalj Hranić.
Do kraja svoje vladavine (1398) Jelena je održavala trgovačke veze s Dubrovnikom, od čega je imala znatnu financijsku korist. Njezinu su vladavinu obilježili jačanje velikaških obitelji, stvaranje samostalnih područja, unutrašnje napetosti te slabljenje kraljevske vlasti. Naslijedio ju je Stjepan Ostoja. Nakon 1399. Jelena se više ne spominje.
Crkvine su se ugnijezdile u uskoj izduženoj prodolini, stiješnjenoj planinskim masivima Garačkih i Veseoških podova. Kroz nju protiče potok Pršljanica i vijuga put kojim su karavane iz istočne i srednje Bosne, preko Lašve, Uskoplja, Kupreške visoravni, Livna i Klisa milile k dalmatinskim komunama,s tovarima olova, srebra, željeza, smole, voska, meda, kožâ, krzna, mesa, sira, vune, tkanina, oružja, oruđa, s pticama za lov, stokom, najamnom i robovskom radnom snagom.U obrnutom smjeru prispijevali su sol, maslinovo ulje, vino, riba, skupocjene tkanine i drugi manufakturni proizvodi.Od srednjovjekovne utvrde Vesela Straža (castra Veszela Straxa), pozicionirane na stjenovitome uzvišenju Kik odnosno Gradac, udaljene su oko 1,5 km zračne linije prema sjeverozapadu, od najbližeg suvremenog naselja Vesele oko 2,5 km, a od općinskog središta Bugojno 7 do 8 km. Crkvine se, kao i spomenuta komunikacija, ali i ona dolinom susjednoga potoka Bunte kojom su karavane također prometovale s dalmatinskim komunama, odlično nadziru s Vesele Straže. Do razaranja , zidovi su joj mjestimice bili viši i od tri metra.
Nedostatak crijepa i cigle te tragovi gareža svjedoče da je objekt na Crkvinama bio pokriven šindrom te da je stradao u požaru. Njegove dimenzije, struktura zidova,dovratnici i nadvratnici i njihova ornamentacija te ostatci freski svjedoče da se radi o građevini koja je pripadala najvišim strukturama bosansko-humske političke elite.
Iskopavanja objekta na Crkvinama, od 9. do 25. rujna 2015., izvodili su djelatnici Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu ‘Fra Jozo Križić’. Tom prilikom “unutar zidina je pronađeno i 12 grobova sa skeletnim ostatcima.
Dok je antropologinja svjedočila o dosadašnjim rezultatima, na njezinu improviziranom stolu su se nalazile kosti petog pronađenog skeleta koje je po rasporedu složila čime je po nekim povredama zaključila da je ubijen. ‘Palčana kost je odrezana, najvjerojatnije sabljom, također ima dosta dobre zube što daje mišljenje da su manje jeli ugljikohidrata odnosno žitarica dok su jeli više proteina tj, mesa’.
Dimenzije, struktura zidova, izvedba dovratnika i nadvratnika te ukrašavanje freskama svjedoče da su objekt na Crkvinama tijekom kasnog srednjeg vijeka gradili i ukrašavali vrlo vješti graditelji za veoma moćnog investitora. U sumarnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1468./1469. godine zabilježeno je da se Susid – jedna od tri predosmanlijske utvrde s područja Uskoplja – nalazi na području koje je bilo izravno kraljevsko vlasništvo (vilajet Kral).63 Budući da je čitavo Uskoplje bilo kraljevo vlasništvo (Scopia regiuncula),64 jasno je da je to bila i Vesela Straža, piše infobugojno.ba
