Šta donosi rebalans budžeta Federacije BiH: Gdje se “rezalo”, kome i koliko

Za potrebe usvajanja i implementacije tzv. “korona-zakona” Vlada Federacije BiH uradila je rebalans budžeta za 2020. godinu koji, iako je za oko 11,2 posto viši u odnosu na ovogodišnji budžet FBiH, podrazumijeva značajne izmjene i realokacije te umanjenja brojnih važnih stavki.
U pojašnjenju makroekonomskih pokazatelja koji su utjecali na karakter izmjena stoji kako se, imajući u vidu strukturu kretanja ekonomskog rasta u BiH tijekom prethodnih godina, vidi kako je domaća tražnja, odnosno privatna potrošnja predstavljala ključni oslonac ekonomskog rasta.

Međutim, u skladu s usporavanjem ukupne privredne aktivnosti u zemlji usljed izbijanja pandemije očekuje se i pad privatne potrošnje za 1,7% u odnosu na prethodnu godinu. Glavnu determinantu ovog smanjenja privatne potrošnje predstavlja već izvjestan pad broja zaposlenih, smanjenje plaća i doznaka građana, što će znatno oslabiti raspoloživi dohodak građana

“U tijeku 2020. godine očekuje se nešto jači rast javne potrošnje od oko 2 posto ili više te bi ova kategorija imala pozitivan doprinos ekonomskom rastu. Zastupljenost investicija u BDP-u iznosi oko 20%, pri čemu privatne investicije iznose 4/5, a ostatak se odnosi na javne investicije u BiH. Očekuje se i drastičan pad privatnih investicija od više od 10 posto, a Vlada FBiH sticajem okolnosti očekuje realan pad BDP-a od 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu”, stoji u pojašnjenjima.

Očekuje se umanjenje naplate prihoda od poraza na dobit za 21 posto, doprinosa za PIO 15,2 posto, dok je pad neto prihoda od indirektnih poreza projiciran za 16,7 posto, što sve skupa podrazumijeva pad prihoda od poreza za 493 miliona KM.

Plaće i naknade troškova zaposlenih u institucijama FBiH u rebalansu su smanjene za 7,2 posto ili za 18,5 miliona KM, a izdaci za nabavku stalnih sredstava manji su za 25,1 posto ili 13,2 miliona KM.

Zanimljivo je da se uradilo ono što je i najavljivano, da su smanjena sredstva za kapitalne investicije te se kaže kako se realocira 150 miliona KM sredstava predviđenih za izgradnju putne infrastrukture.

Tekući transferi “pojedincima” manji su za 43 miliona KM, a najznačajnija umanjenja odnose se na: Zakon o podršci obitelji s djecom (-19,5 miliona KM), implementaciju Zakona o pravima branitelja – novčana egzistencijalna naknada (- 12,4 miliona KM), transfer za raseljena lica i povratnike umanjen je za 4,5 miliona KM, transfer za invalidnine (- 5,6 miliona KM), za dobitnike ratnih priznanja (- 0,8 miliona KM).

Tekući transferi neprofitnim organizacijama manji su za 6,6 miliona KM (političkim strankama i koalicijama sredstva su smanjena za 1,8 miliona KM, Fondaciji za stambeno zbrinjavanje RVI i braniteljske populacije smanjen je grant za 0,5 miliona KM, a prepolovljena su sredstva i za “poduzimanje mjera i aktivnosti na unapređenju transparentnosti Vlade FBiH” i sada iznose 0,5 miliona KM, transfer za razvoj nauke umanjen je za 0,7 miliona KM i sada iznosi 0,1 milion, transfer za oblast nauke od značaja iz oblasti kulture smanjen je za 0,3 miliona KM, a udrugama i organizacijama iz oblasti kulture i podizanju svijesti o značaju doniranja organa smanjena su u cjelokupnom iznosu)

Subvencije javnim poduzećima smanjene su za 6 miliona KM, privatnim poduzećima za 4 miliona.

Kapitalni transfer za sufinanciranje izgradnje željezničke infrastrukture smanjen je u ukupnom iznosu od 5 miliona KM, kao i kapitalni transferi aerodromima u Bihaću, Tuzli i Mostaru za ukupan iznos od 6,5 miliona KM, piše Klix.