Sloboda i ekonomija su na udaru, ali život je ipak mnogo sigurniji i lagodniji nego devedesetih
Situacija u kojoj se trenutačno nalazi Bosna i Hercegovina zasigurno je najveća kriza od rata. Ništa što se događalo u proteklih 25 godina, uključujući i razorne poplave i klizišta 2014. godine, ne može se usporediti s posljedicama koje na sve segmente života u BiH ima aktualna pandemija koronavirusa. To što je isti problem zadesio ostatak Europe, pa i svijeta, samo dodatno komplicira ionako teško stanje u BiH, piše Večernji list BiH.
Politika zamrla
Mnogi od onih koji se sjećaju ratnog razdoblja sadašnju krizu uspoređuju upravo s tim dramatičnim godinama. Iako je riječ o različitim ugrozama, posljedice su u brojnim segmentima slične ili iste. U ratu su, kao i danas, prve žrtve bile sloboda kretanja i ekonomija. Zatvaranje granica, zapreke i brojne kontrole unutar zemlje, već na početku rata, svaku komunikaciju su učinili gotovo nemogućom. Morale su se posjedovati posebne propusnice, a u mnogim gradovima odmah je uveden i policijski sat.
Sve to, u nešto modificiranoj verziji, imamo i danas u pokušaju da se zaustavi širenje koronavirusa. Unatoč restriktivnim ograničenjima kretanja, policijskom satu, psihozi i neizvjesnosti koja vlada, postoji i jedna ogromna razlika u odnosu na ratno stanje. Žrtava koronavirusa je, na sreću, znatno manje nego onih ratnih, a i nitko nije bio prisiljen napustiti svoj dom. U ovom sigurnosnom segmentu razlika je, dakle, više nego očita i važna.
Ekonomske posljedice ove krize također će biti manje nego u ratu. Gospodarstvo jest usporilo, mnogo je ljudi ostalo ili će ostati bez posla, mali biznisi propadaju. No, barem nema fizičkih razaranja, a održalo se i dosta živo unutarnje tržište robama i uslugama. Samim tim je i opskrba trgovina neusporedivo bolja, a i cijene proizvoda znatno su niže nego u ratu. Gospodarski oporavak će biti spor, ali kakva-takva država postoji tu kako bi pomogla da ekonomski udar bude manji nego što je bio u ratnom razdoblju. Ono što umnogome podsjeća na rat i poraće svakako je dostava humanitarne pomoći. No, ovaj put umjesto hrane u strukturi pomoći dominiraju oprema i materijal za zdravstveni sustav koji je na prvoj crti obrane od epidemije COVID-19.
Zanimljivo je i kako je inače vrlo aktivni politički život u BiH u doba korone gotovo potpuno zamro. Parlamentarna zasjedanja su rijetka i pod posebnim režimom, izvršna vlast djeluje ad hoc, a sve ostale političke aktivnosti su zaustavljene. Nema čak ni uobičajenih dnevnih obračuna političara preko medija i javnih govornica. Ono čega također neće biti, vrlo vjerojatno, jesu izbori. Nije ih bilo ni u ratu i to je poveznica koju mnogi vide s razdobljem od prije četvrt stoljeća. Jasno je da politički okršaji i izbori trebaju čekati završetak rata protiv koronavirusa. Iako je moguće povući neke paralele s ratnim razdobljem, mnogo je toga što je i neusporedivo. Primjerice, opskrba energentima danas je neupitna, pa i ograničeno kretanje ljudi znatno lakše podnose nego u ratu. Određenom komforu u ovo krizno vrijeme doprinosi i internet te mogućnosti koje pruža u poslu, edukaciji i zabavi. Naravno, tog tehnološkog dostignuća ratnih devedesetih godina nije bilo.
Život poslije
Što prije završi pandemija, jasno je da će i posljedice krize biti manje, a povratak u normalan život brži. Ova kriza se, čak i u najcrnjim scenarijima, mjeri mjesecima, dok je rat u BiH bjesnio četiri godine. Zato će i posljedice koronavirusa biti manje od onih ratnih, bez obzira koliko nas ova situacija podsjeća na prvu polovinu devedesetih godina prošlog stoljeća. •
