Slatkovodni ekosustav Livanjskog polja među najugroženijim ekosustavima na planetu

Očuvanje prirodnih bogatstava Livanjskog polja nije u isključivom interesu lokalne zajednice već cjelokupnog planeta Zemlje.

Rečeno je to na današnjoj radionici na temu zaštite Livanjskog polja na kojoj je prezentiran Prijedlog zakona o proglašenju Livanjskoga polja zaštićenim područjem.

Stručnjaci koji su sudjelovali u izradi Studije za proglašenje Livanjskog polja zaštićenim područjem predstavili su istraživanja i analize koje su poslužile kao osnova za izradu spomenutog dokumenta.

Izvršni direktor udruge Dinarica Đorđe Stefanović kazao je kako se ova udruga godinama bori za očuvanje prirodnih vrijednosti livanjskog kraja.

– Na taj način provodimo misiju Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) kao planetarne organizacije s osnovnim ciljem da pokrenemo zaštitu bioraznolikosti na našim prostorima. Misija WWF-a počela je prije 60 godina s osnovnim ciljem da zaustavi vidljivu degradaciju ekosustava, biološkog temelja razvoja društva i nažalost taj negativni trend degradacije ekosustava se nastavlja. Naš strateški cilj je do 2030. godine pokušati bar zaustaviti pad te krivulje, a polovicom ovog stoljeća da je pokušamo ispraviti, odnosno popravljati stanje u biološkom okruženju koje postoji i koje je temelj razvoja ljudske civilizacije – kazao je Stefanović.

Istaknuo je kako su močvarni, odnosno slatkovodni ekosustavi Livanjskog polja procijenjeni kao najugroženiji ekosustavi na planetu.

– To je dobro napomenuti da imamo širu sliku što mi zapravo radimo, što nam je cilj i što očekujemo od sebe i lokalnih zajednica na čijim teritorijima se nalaze ovakve vrijednosti o kojima danas govorimo – kazao je Stefanović.

Najveće kraško polje u svijetu

Amela Dženanović i Emina Zečić iz Centra za energiju, okolinu i prirodne resurse predstavile su stručno obrazloženje za proglašenje Livanjskog polja zaštićenim područjem.

– Broj površina zaštićenih područja u BiH izrazito je malen u odnosu na visok stupanj biološke raznolikosti flore i faune i drugih prirodnih vrijednosti i s tim u vezi osmišljen je UNEP/GEF projekt “Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u BiH” s primarnim ciljem povećanja broja zaštićenih područja u ovoj državi – kazala je Dženanović.

U FBiH nominirano je pet područja, od kojih su dva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (Vjetrenica-Popovo polje i Mediteranetum Neum) i Livanjsko polje u Hercegbosanskoj županiji.

– Livanjsko polje ukupne je veličine 45.324,82 hektara i to je najveće vlažno stanište u BiH, a planirano zaštićeno područje nalazi se na teritoriju Livna, Tomislavgrada i Bosanskog Grahova. U cilju službenog proglašenja predmetnog područja zaštićenim u formalno-pravnom smislu, pokrenuta je inicijativa za izradu potrebne dokumentacije, odnosno predmetnog Stručnog obrazloženja. Cilj Stručnog obrazloženja je pružanje informacija o valorizaciji prostora zbog dalje uspostave realne zaštite na terenu i provedbe monitoringa zaštite, privlačenja većeg broja posjetitelja, te razvoja područja u smislu znanstveno-istraživačkih i tradicijskih djelatnosti ovog kraja – kazala je Dženanović.

Dodala je kako se Livanjsko polje smatra jednim od najvećih kraških polja u svijetu.

– S do sada registriranih 270 vrsta ptica Livanjsko polje se poslije Hutovog blata izdvaja kao stanište s najvećim brojem ptica u BiH. Terenskim istraživanjem flore utvrđeno je 858 vrsta biljaka, od čega je 708 poznato od ranije, a 150 zabilježeno po prvi put. Također, na prostoru Livanjskog polja postoji i osam nacionalnih spomenika – kazala je Dženanović.

Livanjsko polje biološki bogatije od Nizozemske

Goran Topić i Biljana Topić iz Ornitološkog društva “Naše ptice” navode kako su u periodu od 2016. do 2018. kroz male grantove lokalnoj zajednici donirali 25.000 eura, a 2020. i 2021. godine dodatnih 60.000 eura.

– Trenutno implementiramo projekte “Kraško polje 3+” i “Čuvari Livanjskog polja”. Osim toga što je dom za 30-40 tisuća ljudi, Livanjsko polje je dom i za 858 vrsta biljaka, 270 vrsta ptica, 12 vrsta vodozemaca, 13 vrsta gmizavaca, 20 vrsta slatkovodnih riba i 42 vrste vilinih konjica. Zanimljiv podatak je da u cijeloj Nizozemskoj postoji 325 vrsta vaskularnih biljaka, a samo u Livanjskom polju 858 i mislim da samo taj podatak dovoljno govori o tome koliko je Livanjsko polje jedinstveno i važno – istaknula je Biljana Topić.

Naglasili su kako je održivi razvoj ključ za održanje ovog prostora i održivo korištenje staništa.

– Jedan od ključnih faktora je zaštita Livanjskog polja, zatim imenovanje stručne institucije za upravljača ovog prostora i pokretanje brojnih projekata za revitalizaciju staništa i za održivi razvoj – kazao je Goran Topić.

Primjeri dobre prakse

Direktor Nacionalnog parka (NP) Una Amarildo Mulić govorio je o primjerima dobre prakse koji su provedeni u Bihaću na rijeci Uni.

– NP Una jedini je nacionalni park u Federaciji i jedan od četiri nacionalna parka u BiH. Jedna od najznačajnijih bioloških vrijednosti su sedrene barijere i slapovi, park je veoma bogat bioraznolikošću kao i kulturno-povijesnim naslijeđem koje je bitno u kontekstu razvoja, pogotovo stvaranja ambijenta za razvoj određenih selektivnih oblika turizma, odnosno kreiranja benefita posebno za lokalno stanovništvo. Sve mjere, kad je u pitanju zaštita i očuvanje i prirode i staništa moramo prilagoditi i čovjeku jer i on mora biti zadovoljan kroz ostvarivanje benefita upravo na svom kućnom pragu. Bez domaćina i bez programskog pristupa nećemo napraviti puno i dobit ćemo kontraproduktivne rezultate. Suradnja i komunikacija s lokalnom zajednicom je najbitnija – kazao je Mulić.

Na radionici su sudjelovali iskusni stručnjaci koji upravljaju zaštićenim područjima i u njima razvijaju održive privredne aktivnosti, ali i lokalni poduzetnici koji se već bave takvim aktivnostima na Livanjskom polju.

Livanjsko polje trenutno je u proceduri proglašenja zaštićenim pejzažem po nacionalnom zakonodavstvu. Prijedlog zakona o proglašenju Livanjskoga polja zaštićenim trenutno je u proceduri u općinama koje se moraju očitovati na prijedlog zakona kako bi ga nakon toga usvojila županijska skupština.

Radionica je organizirana u partnerstvu s USAID-om, Centrom za zaštitu životne sredine, Ornitološkim društvom “Naše ptice”, WWF-om, Programom Ujedinjenih naroda za okoliš i Stur.ba.