SAD nudi 10 mil. dolara za podatke o Rusima i Trumpu. Evo nove procjene gubitaka Rusa
IZ MINUTE u minutu pratimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini.
Ključni događaji:
- State Department nudi 10 milijuna dolara za informacije o ruskom miješanju u američke izbore
- Pristupanje Švedske i Finske NATO-u izazvat će vojni odgovor, rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev
- Orban je opet kritizirao NATO-ovu strategiju i rekao da rat na taj način ne može biti dobiven
- Amerikanci kažu da je Rusija imala preko 75.000 žrtava, što poginulih što ranjenih
- Ukrajina je potvrdila da je ruska vojska raketama razorila vojnu bazu kod Kijeva
- Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je, obraćajući se vojnim i političkim liderima Rusije, rekao: “Imat ćemo novi Sovjetski savez, velik i jak.”
- Čelnik proruskih separatista u Donjecku rekao je da želi da Rusija osvoji cijelu Ukrajinu, uključujući i glavni grad Kijev
- Rusi tvrde da su osvojili drugu najveću elektranu u Ukrajini. Potvrdila je to i ukrajinska strana
- Ukrajinci pogodili strateški važan most u Hersonu. Oštećen je, ali nije pao
- Gazprom dodatno smanjio protok ruskog plina kroz Sjeverni tok 1
Američki State Department nudi nagradu do 10 milijuna dolara za informacije o navodnom ruskom miješanju u američke izbore.
“State Department traži informacije o agenciji Internet Research Agency (IRA), Jevgeniju Viktoroviču Prigožinu i povezanim ruskim subjektima i suradnicima zbog njihovog angažmana u miješanju u američke izbore”, poručili su iz State Departmenta.
SAD je već uveo sankcije pojedincima i subjektima povezanima s vođom i financijerom IRA-e, “ruske farme trolova”.
IRA je tvrtka sa sjedištem u Sankt-Peterburgu, za koju američki obavještajni dužnosnici kažu da je bila ključna u ruskim pokušajima da utječu na predsjedničke izbore 2016.
Sirijski brod pod sankcijama SAD-a pristao je u Tripoliju s ječmom i pšenicom koje su, po tvrdnjama ukrajinskog veleposlanstva u Bejrutu, ruske snage ukrale iz ukrajinskih skladišta.
Brod Laodicea pristao je u Tripoliju u srijedu, po podacima s portala MarineTraffic.
“Brod je stigao iz luke na Krimu koja je zatvorena za međunarodni promet, prenoseći 5000 tona ječma i 5000 tona brašna koji su, pretpostavljamo, uzeti iz ukrajinskih skladišta”, reklo je u četvrtak ukrajinsko veleposlanstvo u Bejrutu za Reuters.
>> Opširnije
Oko 600 ukrajinskih izbjeglica nalazi se na području Osijeka, a tamošnje organizacije civilnog društva žele ih uključiti na tržište rada.
>> Opširnije
Pristupanje Švedske i Finske NATO-u izazvat će vojni odgovor, rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
>> Opširnije
Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je da se on želi sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali da Vučić to stalno odgađa. Kao razlog odgađanja sastanka, Kurti navodi da se Vučić ne želi distancirati od Vladimira Putina.
>> Opširnije
Premijer Mađarske Victor Orban rekao je da ovaj rat ne može biti dobiven. On je to rekao u Beču, nakon razgovora s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom.
“Ovaj rat ne može biti dobiven”, rekao je. Dodao je da je NATO-ova strategija pokazala da neće biti uspješna. Rekao je i da neće biti mira dok se ne promijeni strategija. Kaže i da se boji da bi EU mogla biti gurnuta u rat.
Amerikanci su objavili nove procjene ruskih gubitaka u ratu.
“Informirani smo da je preko 75.000 Rusa ubijeno ili ranjeno, to je ogromna brojka”, kazala je Elissa Slotkin, demokratska zastupnica koja je ranije bila na vladinom brifingu, prenosi CNN.
Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, ove informacije je označio lažnima. Dodaje da je riječ o medijskim izvještajima, ne o otkriću američke vlade.
Ruski službeni broj poginulih u Ukrajini i dalje iznosi 1351, a to je broj objavljen prije nekoliko mjeseci.
CIA procjenjuje da je 15.000 ljudi poginulo na ruskoj strani. Ni ukrajinski gubici nisu poznati.
Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva, kaže da ne vidi kraj rata s Rusijom.
“Ne vidim svjetlo na kraju tunela”, rekao je za BBC. Dodao je da s Rusijom ne može biti kompromisa.
“Ne branimo samo naše obitelji i djecu. Mi branimo i vaše. Svakoga na Zapadu”, rekao je.
Upitan je li Zapad treba više pomagati, Kličko je rekao da će vojska također biti potrebna ako se situacija pogorša.
“Zasad imamo samo oružje od internacionalnih partnera, ali to bi se moglo promijeniti”, rekao je.
U SVIM tuševima u javnim zgradama u Hannoveru nema tople vode zbog krize s ruskim plinom. Hannover je prvi veliki grad koji je isključio toplu vodu zbog smanjene isporuke ruskog plina Njemačkoj.
>> Opširnije
Pregovori između Sjedinjenih Država i Rusije o razmjeni zatvorenika, uključujući košarkašicu Brittney Griner, moraju se odvijati u tajnosti i bez pompe, poručio je u četvrtak Kremlj.
“Znamo da se o takvim pitanjima razgovara bez objave bilo kakvih informacija”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov telefonom. “Javnost obično dozna za to kada su dogovori već provedeni.”
Američki državni tajnik Anthony Blinken rekao je da američka administracija radi na tome da postigne dogovor s Rusijom koji će omogućiti da se Griner i drugi zatočeni Amerikanac, Paul Whelan, vrate kući.
Po više izvješća, u zamjenu bi iz američkog zatvora na slobodu mogao biti pušten ruski trgovac oružjem Viktor Bout.
Griner prijeti 10 godina zatvora jer joj je pri povratku u SAD u veljači u zračnoj luci u Moskvi u prtljazi pronađeno ulje od kanabisa. Ona igra u profesionalnoj ligi u Rusiji dok u SAD-u nije košarkaška sezona. Suđenje zbog posjedovanja droge je u tijeku.
MARINA OVSJANIKOVA, bivša novinarka ruske državne televizije, ponovo je kažnjena. Dobila je kaznu od 50.000 rubalja jer je proglašena krivom za diskreditiranje ruskih oružanih snaga u objavama na društvenim mrežama.
>> Opširnije
Petero ljudi je poginulo i 25 ranjeno u ruskom raketnom napadu na pilotsku školu u Kropivnitskom u središnjoj Ukrajini, rekao je u četvrtak guverner regije Kirovohrad.
Andrij Raikovič je rekao da su dva projektila iza podneva po lokalnom vremenu pogodila Pilotsku akademiju Nacionalnog sveučilišta za avijaciju.
“Imamo mrtvih i ranjenih. Petero ljudi je poginulo, a 25 je prevezeno u bolnice”, rekao je Raikovič. Među poginulima je i jedno vojno lice, a također je nanesena i materijalna šteta, potvrdio je. “Uništena su dva civilna zrakoplova i jedan AN-26”, kazao je Raikovič.
Reuters nije mogao potvrditi te informacije. Rusija se također još nije oglasila o tom izvješću.
Poljske vlasti trebaju prestati pritvarati migrante kod granice s Bjelorusijom i zaustaviti svoj “veoma drugačiji” tretman ukrajinskih i neukrajinskih izbjeglica, rekao je posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za izbjeglice. Felipe Gonzalez Morales pohvalio je poljske vlasti i stanovnike za pružanje zaštite i pomoći više od dva milijuna ukrajinskih izbjeglica, primivši ih u svoje domove nakon početka ruske invazije.
No izbjeglice koji bježe iz Ukrajine, a nisu ukrajinskog podrijetla, suočeni su s poteškoćama pri dobivanju boravišnih dozvola i skloništa te nemaju jednaku pravnu zaštitu, rekao je Morales. Među izbjeglicama koji bježe iz Ukrajine ima i državljana trećih zemalja, često s Bliskog istoka, iz Azije i Afrike, koji su studirali ili radili u toj zemlji, piše Reuters.
“Sa zabrinutošću bilježim da je taj pristup dvostrukih standarda doveo do osjećaja diskriminacije među državljanima trećih zemalja”, priopćio je Morales nakon posjeta Poljskoj i Bjelorusiji od 12. do 25. srpnja.
Uz izbjeglice iz rata u Ukrajini, Poljska je od 2021. suočena i s pokušajima prelaska granica s Bjelorusijom desetaka tisuća izbjeglica, a većina njih je s Bliskog istoka i iz Afganistana. Ta je kriza potaknula Poljsku da uspostavi izvanrednu zonu, izgradi ogradu i pokrene kampanju vraćanja migranata.
Morales tvrdi kako ih se “rutinski” pritvara u blizini granice, a da među njima ima i djece, što je kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
“Pozvao sam Poljsku da pritvaranje migranata koristi kao zadnju moguću mjeru kako bi time zaustavila praksu pritvaranja djece”, rekao je pa pozvao vlasti da “odmah oslobode djecu bez pratnje, djecu s obiteljima, trudnice i pojedince s mentalnim poteškoćama”.
Ruski medijski regulator podnio je sudski zahtjev za ukidanje registracije nezavisnom listu Novaja Gazeta, objavljeno je na internetskoj stranici suda.
Novaja Gazeta, simbol neovisnih medija u Rusiji od 1993. i meta vlasti, obustavila je svoj rad u zemlji u ožujku nakon upozorenja državnog regulatora za komunikacije Roskomnadzora i nakon što je sa svoje stranice morala ukloniti sav sadržaj koji se ticao ruske invazije na Ukrajinu.
Ako joj se registracija poništi, novinari Novaje Gazete će izgubiti pravo na posao ako list ponovo pokrene svoje operacije u Rusiji. Dio redakcije je u Rigi u Latviji pokrenuo europsko izdanje koje je u Rusiji u travnju blokirano.
Izdavačka kuća Rigas Vilni, koja je izdavač lista, u svibnju je priopćila da je Novaja Gazeta Europe “publikacija koju su kreirali slobodni ruski novinari koji su bili prisiljeni emigrirati”. Dugogodišnji urednik Novaje Gazete i dobitnik Nobelove nagrade za mir Dmitrij Muratov ostao je u Rusiji usprkos svom glasnom protivljenju sukobu u Ukrajini.
U travnju su ga zagovornici rata napali zalivši ga crvenom bojom. Novaju Gazetu je 1993. suosnovao Mihail Gorbačov. Ostala je jedina novina u zemlji koja je kritizirala ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Najmanje 15 ljudi ozlijeđeno je u napadima u Kijevu, navodi policija Kijevske regije, a prenosi CNN. Ruske snage su rano jutros lansirale rakete na infrastrukturu u distriktu Višigorodu, sjeverno od ukrajinskog glavnog grada Kijeva, tvrde ukrajinski dužnosnici.
Regionalni guverner kijevske regije Oleksij Kuleba je informaciju o napadu objavio u 6 ujutro na svom Telegram kanalu. “Jutros je neprijatelj lansirao raketni napad na jednu od zajednica u distriktu Višigorodu. Čekamo informacije o žrtvama. Sve hitne službe su već na terenu”, napisao je Kuleba. U Kijevu su se oglasile sirene za zračnu uzbunu, a vlasti pozivaju stanovnike da ne napuštaju skloništa.
Ukrajinska vojska pretrpjela je gubitke nakon ruskog raketnog napada na Černihiv na sjeveru Ukrajine, javlja Interfax-Ukraine.
Granatiranje je pogodilo selo Hončarivske između 5:25 i 6:30. “Oko 20 raketa palo je na naše položaje. Ima gubitaka među našim vojnicima”, rekao je zamjenik tamošnjeg načelnika Oleksij Hromov.
Austrijski kancelar Karl Nehammer uputio je kritiku Europskoj uniji zbog, kako je rekao, kontradiktornih pravila o kupnji plina.
“Direktivom EU mole se zemlje članice da se ne natječu jedne protiv druge na svjetskim tržištima plina, a u isto vrijeme govori Austriji da kupi plin i popuni svoja skladišta”, rekao je Nehammer.
U isto vrijeme, predložena platforma za koordinaciju kupnje plina među članicama EU još uvijek nije gotova, rekao je austrijski kancelar, pa dodao: “Vidimo jako puno najava Europske komisije, ali vrlo malo toga je implementirano”.
“Zajednička platforma za kupnju plina je važnija nego ikad”, zaključio je Nehammer.
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je danas da je siguran u pobjedu nad Rusijom, obilježavajući dan državnosti Ukrajine.
>> Opširnije
U ratu Ukrajini ubijeno je ili ranjeno više od 75.000 ruskih vojnika, rekli su dužnosnici administracije predsjednika Joea Bidena američkim zakonodavcima na zatvorenom brifingu koji je održan jučer.
“Rečeno nam je da je više od 75.000 Rusa ubijeno ili ranjeno. Radi se o golemoj brojci. Rusija je uložila goleme resurse u invaziju Ukrajine. Rekli su nam i da je više od 80% ruskih kopnenih snaga zapelo, ne napreduju i umorni su”, rekla je kongresnica Elissa Slotkin iz Demokratske stranke, koja sjedi u kongresnom Odboru za oružane snage te je nedavno posjetila Ukrajinu.
“No, i dalje se radi o ruskoj vojsci”, dodala je.
Društvenim mrežama proširila se snimka ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua koji se obraćao vojnim i političkim liderima Rusije. Snimku je na Twitteru podijelio i ukrajinski diplomat Oleksander Šerba.
“Sve ovo je samo privremeno. Stvari će opet biti dobre. Imat ćemo novi Sovjetski Savez, velik i snažan. Opet će biti mir. Nitko neće otići”, rekao je Šojgu.
“Onima koji misle da se sve ovo događa zato što je NATO otišao predaleko – slušate li?” napisao je Šerba u tvitu.
Kiril Stremousov, zamjenik čelnika proruske vojno-civilne administracije okupirane ukrajinske regije Herson, na svom Telegram kanalu komentirao je izvještaje o ukrajinskom protunapadu.
“Sve priče o uspješnoj ‘ukronacističkoj’ protuofenzivi u regiji Herson su obične laži”, napisao je Stremousov, ne ponudivši pritom nikakav dokaz za svoju tvrdnju.
UKRAJINSKE hitne službe objavile su fotografiju za koju tvrde da prikazuje ostatke škole u Mikolajivu koja je razorena u sinoćnjem ruskom raketnom napadu.
>> Opširnije
Rusija je produžila zabranu rada aerodromima u južnom i središnjem dijelu države do 5. kolovoza, priopćila je ruska Federalna agencija za zračni promet, prenose ruski mediji.
Zatvorene su zračne luke u Anapi, Belgorodu, Brjansku, Voronježu, Gelendžiku, Krasnodaru, Kursku, Lipetsku, Rostovu na Donu, Simferopolju i Elisti.
Rusija je ove aerodrome zatvorila 24. veljače, nakon početka invazije na Ukrajinu.
Ukrajinska protuofenziva u regiji Herson “uzima maha”, objavilo je britansko ministarstvo obrane u novom izvješću svojih obavještajaca.
“Ukrajinske snage utvrdile su položaje južno od rijeke Ingulec, koja formira sjevernu granicu s regijom Herson, koja je pod ruskom okupacijom. Ukrajina je u najmanje tri navrata uspješno iskoristila novo dalekometno artiljerijsko oružje kako bi oštetila najmanje tri mosta preko rijeke Dnjepar, na koje se ruske snage oslanjaju za opskrbu područja pod svojom kontrolom”, navodi se u izvješću britanskih obavještajaca.
“Grad Herson, politički značajan centar regije pod ruskom okupacijom, sad je praktički odsječen od ostalih okupiranih teritorija. Gubitak Hersona bi značajno potkopao napore Rusije da prikažu okupaciju kao uspjeh”, stoji u izvješću.
Ukrajinski glavni stožer oružanih snaga je rano jutros, citirajući bjeloruske izvore, objavio da je iz Bjelorusije lansirano više od 20 projektila na Ukrajinu.
“U periodu od sat vremena danas je, prema informacijama bjeloruskih izvora, iz Bjelorusije lansirano više od 20 projektila. Zasad nam je poznato da je devet projektila pogodilo područje Hončarivske u černihivskoj regiji”, objavila je ukrajinska vojska.
Zasad nema dojava o žrtvama, objavila je vojska.
Ruske snage su rano jutros lansirale rakete na infrastrukturu u distriktu Višigorodu, sjeverno od ukrajinskog glavnog grada Kijeva, tvrde ukrajinski dužnosnici.
Regionalni guverner kijevske regije Oleksij Kuleba je informaciju o napadu objavio u 6 ujutro na svom Telegram kanalu.
“Jutros je neprijatelj lansirao raketni napad na jednu od zajednica u distriktu Višigorodu. Čekamo informacije o žrtvama. Sve hitne službe su već na terenu”, napisao je Kuleba.
U Kijevu su se oglasile sirene za zračnu uzbunu, a vlasti pozivaju stanovnike da ne napuštaju skloništa.
Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, potvrdio je da su ruske snage zauzele drugu najveću elektranu u Ukrajini. Uz to, rekao je da Rusi šalju “golema pojačanja” u tri južne regije kako bi se oduprli ukrajinskog protuofenzivi.
Rusi su jučer, naime, objavili da su zauzeli elektranu Vuhlehirsku. Radi se o prvom većem uspjehu ruskih snaga u više od tri tjedna. Arestovič je potvrdio da je elektrana pala u ruske ruke, kazavši da se radi o “sićušnoj taktičkoj prednosti” za rusku stranu.
Rekao je i da Rusi šalju “golema pojačanja” na jug kako bi se obranili od ukrajinske protuofenzive. Rusi šalju trupe u Melitopolj, Zaporižje i Herson, dodao je.
Ukrajina je, podsjetimo, jasno dala do znanja da namjerava osloboditi cijelu regiju Herson, koju su Rusi osvojili na početku rata. Oleksij Danilov, glavni tajnik ukrajinskog Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost, rekao je da Rusija šalje “maksimalan broj vojnika” u smjeru Hersona.
Arestovič je također rekao da je ukrajinska operacija oslobađanja Hersona “već počela” nakon jučerašnjeg udara na most Antoniviskij, koji se nalazi na ključnoj ruskoj opskrbnoj ruti prema Hersonu.
“Činimo sve kako bismo osigurali da okupatori više nemaju nikakvih logističkih ruta u našoj zemlji”, rekao je u sinoćnjem obraćanju ukrajinski predsjednik Zelenskij.
MOSKVA je službeno opovrgnula da je dobila zahtjev od Washingtona za telefonski razgovor dvojice ministara vanjskih poslova, američkog Antonyja Blinkena te ruskog Sergeja Lavrova.
>> Opširnije
index.hr
