“Putin je možda pred porazom, ali to nije dobra vijest. Dok svijet gleda prema Kijevu, on ostvaruje važan cilj”
Kao jedna od najmoćnijih vojski na svijetu, analitičari su očekivali da će Rusija nadmoćno pobijediti kada je prije 12 dana započela invaziju na Ukrajinu.
Čak ni najoptimističniji promatrači nisu očekivali da će ukrajinske snage moći tako sveobuhvatno i doslovno zaustaviti moćnu rusku vojsku na njezinu osvajačkom putu.
Nakon neuspjeha da dekapitira ukrajinsko vodstvo u prvim danima rata, stručnjaci su upozorili da Rusija ima sve veće izglede za ponižavajući poraz i posljedično za uporabu žešćeg nasilja.
Čini se da je Moskva u ponedjeljak razvodnila svoje ranije zahtjeve prema Ukrajini. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi napadi mogli prestati ‘u trenu’ ako Ukrajina prestane s borbama, izmijeni svoj ustav kako bi se uklonila svaka moguća budućnost u NATO-u, prizna gubitak Krima kao i separatističkih područja na istoku zemlje. Pritom je s popisa zahtjeva odjednom nestala ‘denacifikacija’ države, koju su iz Kremlja ponavljali svakodnevno od početka invazije.
Ipak, stručnjaci za obranu tvrde da bi svaka pomisao na vojni poraz Rusije ili zastoj borbe – što bi se smatralo taktičkom pobjedom Ukrajine – mogla značiti pojačano nasilje u nadolazećim danima, posebice protiv civila.
Kako Putinova invazija ‘zapinje’ sve su veći izgledi da će Putin krenuti nasilnije.
General Andy Salmon, bivši zapovjednik britanskih Kraljevskih marinaca, rekao je da bi Vladimir Putin mogao pretvoriti ukrajinske gradove u ‘mini-Staljingrade’ prije nego što ovaj sukob završi, piše Jutarnji.hr.
– Što otpor duže traje, Ukrajina postaje jača i to je samo po sebi već poniženje, ali stvarno istisnuti Ruse bio bi potpuni poraz za Putina. Situacija će postati puno gora dok Rusija bude nastojala popraviti svoj položaj na terenu. Mogli bi pokušati Ukrajince pokoriti – što se neće dogoditi, ističe general Salmon i dodaje da svaki budući pregovori s Putinom moraju ostaviti izlaz kako ne bi došlo do eskalacije sukoba koji je već odnio stotine života civila.
Rusija je u međuvremenu najsnažnije napredovala na jugu Ukrajine prema Odesi i nastavila okruživati Mariupolj koji danima nema ni vode ni struje.
Ivan Jones, umirovljeni viši časnik britanske vojske zadužen za borbene elemente, rekao je da je Putinov cilj cijelo vrijeme bio osigurati kopneni koridor do Krima, koji je Rusija pripojila 2014., i osigurati da Ukrajina, ako uopće nastavi postojati, bude ekonomski osakaćena.
– Putin želi jugoistok Ukrajine. Tu je prosperitet. Tu je naftna infrastruktura. Tu su strateške luke. I ponovno uspostaviti teritorij ‘Novorosije’ Katarine Velike, odnosno Nove Rusije, rekao je za The Telegraph.
– Zgrabiti to područje i nadati se da će ga zadržati nakon bilo kakvih budućih pregovora je fantastika. Svijet gleda na Kijev s vrlo malim fokusom na jugoistok zemlje. Zadržavanje svjetske pažnje na tim područjima odgovara Putinovim interesima i kupuje mu vrijeme na jugoistoku, ističe Jones i dodaje kako bi kopneni koridor do Krima mogao biti cijena za zaustavljanje krvoprolića.
Ne zna se hoće li svijet prihvatiti još jedan zamrznuti sukob poput Abhazije i Južne Osetije u Gruziji ili Nagorno-Karabaha na azerbajdžansko-armenskoj granici.
Ova bivša bojišta ‘pod kontrolom Rusije’ svijet možda ne prihvaća, ali je s njima naučio živjeti, ističe je general Jones.
Mark Galeotti, stručnjak za ruska sigurnosna pitanja, rekao je da će napad na Ukrajinu na kraju dovesti do kraja Putinovog režima.
– Ovo je na neki način kraj Sovjetskog Saveza, ali ubrzan.
Sankcije grizu, a obični Rusi proziru besmislicu navodne ‘denacifikacije’. Ujedno, vojnici se vraćaju kući ranjeni s pričama o tome što se stvarno događa i to će potaknuti drugačije javno mnijenje, rekao je za The Telegraph, prenosi Jutarnji.
