Problem u BiH koji je veći i od epidemije koronavirusa
Jučer su se na sesiji Kruga 99, koja je održana online, pokušali pronaći odgovori na brojna pitanja o problemu koji je veći i od epidemije korone i ilegalnih migracija – o emigracijama stanovnika BiH.
Ključno pitanje demografske slike i odliva mozgova jeste je li Bosna i Hercegovina prešla točku s koje povratka više nema, javlja N1.
“Točku s koje povratka više nema u pogledu iskorištavanja demografskih potencijala tog stanovništva, jako je porazno ovo što smo na početku utvrdili i što nam je odavno poznato i indikativno jeste da država nema jasnu statistiku o emigraciji”, istaknuo je Bojan Šošić, psiholog.
Što bi podrazumijevalo da je nije briga za dugogodišnju bijelu kugu i odliv mozgova i radne snage, jer se sva demografska istraživanja uglavnom, baziraju na podacima statističkog ureda Europskih zajednica EUROSTAT-a.
“Onog trenutka kada bude negdje oko petine udjela starijih osoba od 65 i više godina u ukupnoj populaciji, to će biti jednostavno znak, a s druge strane smanjenje paralelno udjela mladih i djece, znat će se da ne možemo više, i da nemamo bioreprodukcijski potencijal za obnovu stanovništva”, naglasio je Mirza Emirhafizović, demograf, profesor na FPN UNSA.
“Kada uključimo podatak za rujan i za listopad imat ćemo tu magičnu cifru od 700.000 umirovljenika, a 466.000 je učenika i studenata”, naveo je Faruk Hadžić, ekonomist.
Problem BiH nisu samo emigracije nego i unutarnje migracije koje pustoše ruralna područja i mogućnost razvoja poljoprivrede.
“U odnosu na ’91. godinu, Popis iz 2013. je pokazao da u Glamoču imate manje od 60 posto stanovništva, u Bosanskom Grahovu 63 posto, u Drvaru 53 posto, u Kupresu 39 posto, a u nekim drugim dijelovima opet imate prebukiranost stanovništva”, naglasio je Hamid Čustović, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Razlozi odlaska bh. stanovništva su brojni: nezaposlenost, korupcija, nepotizam, nesigurnost, ali iz perspektive psihologije moglo bi se svesti na jednu rečenicu.
Struka poručuje kako je spas u fokusu na povratnike u BiH koji su zapostavljeni u strategijama i stimulacijama, a donose znanje i optimizam, kao i u mladima.
“Mladi drugačije promatraju. Oni nisu još opterećeni tim sustavom i oni nemaju još problem poistovijetse s BiH ni vidjeti svoju nadu i perspektivu ovdje”, istaknula je Melika Husić-Mehmedović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ipak, trendovi pokazuju da sve više mladih napušta zemlju, kao i kompletne obitelji koje odlaze bez obzira što su u njoj imali zaposlenje.
“U principu čini mi se da oni na ljude koji odlaze gledaju kao na neki balast i neke potencijalne političke protivnike koji nisu u tim njihovim sveukupnim političkim šemama, spregama, načinu zapošljavanja prevashodno u javnom sektoru, nisu bili odgovarajući za njihove političke stranke”, mišljenja je Aleksandar Čavić, demograf.
“Današnje vladajuće stranke i današnja politika u Bosni i Hercegovina, jednostavno možda im odgovara da ovi mladi idu vani zbog svog glasačkog tijela”, komentirao je Martin Tajs, klimatolog i specijalist za kvalitetu zraka.
Na poražavajuće rezultate prethodnih studija, neophodno je dodati i nove podatke Agencije za statistiku koji se interpretiraju kao krah bh. ekonomije.
“Vidjeli smo novu informaciju da je BDP pao velikih 10,8 posto. Ukoliko pod hitno ne bude došlo do unapređenja i implementacije Korona zakona i ne budemo djelovali na poboljšanje uvjeta trenutno, mislim da će se sve ovo itekako negativno odraziti na emigracijske trendove u trenutku kada ti odlasci budu mogući”, naglasila je Lejla Turulja, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Najveći broj državljana BiH želi otići i odlazi u Njemačku, no posebno je poražavajuće da su u istraživanjima Frifrieh Ebert Stiftunga ispitanici kao treću zemlju u koju bi otišli naveli “bilo gdje”.
Pa ako ništa drugo, to je jasna poruka da se na smanjenju bijele kuge i odliva mozgova u ovoj zemlji mora uraditi, pod hitno.
