Poražavajući podaci: I devetogodišnjaci posežu za alkoholom
Da društvene mreže umjesto roditelja odgajaju djecu brojni su primjeri, ali jedan slučaj iz prakse dobojskog Centra za zaštitu mentalnog zdravlja upozorava kako maloljetnici lako nasjedaju na izazove, pa i one s alkoholom.
“Dječak 14 godina, ostao je sam kod kuće, majka je izašla na sat vremena. On je u međuvremenu bio na društvenoj mreži, kada ga je vršnjak pozvao da uzme alkohol. Popio je veću količinu. Zatečen je u besvjesnom stanju, završio je na Pedijatriji, gdje je reanimiran, i poslije toga je nastavljeno liječenje u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja”, ispričao je Erik Dragić, specijalista dječje i adolescentne psihijatrije.
Nažalost, ovo nije najmlađi konzument, kaže dr Dejana Cocić Hadžiibrahimović, psihijatar u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja, jer je istraživanje sprovedeno na dobojskoj regiji pokazalo da se starosna dob spustila, pa i devetogodišnjaci olako posežu za alkoholom, a sa uzrastom od 12 do 16 godina se već ozbiljno radi.
Sve polazi iz obitelji, navodi Cocić Hadžiibrahimovićeva, dvadesetak posto djece je prvi put probalo alkohol jer su mu ga ponudili otac, majka ili bliži član obitelji, te je zbog toga potrebno prvenstveno raditi s roditeljima.
“Treba ih naučiti roditeljstvu, treba otvarati savjetovališta za roditeljstvo. Vi imate sada jednu generaciju roditelja koji su bili u ratu ili odrastali u ratu, pa onda poslije poplava, sada ste imali ovu pandemiju, ali generalno imate jednu, čini mi se, generaciju nesnađenih roditelja. Tako imate i jednu ogromnu generaciju anksiozne djece, a na bazi toga imate i ogroman broj ovakvih patoloških priča”, izjavila je dr Cocić Hadžiibrahimovićeva.
Podneblje u kojem živimo je hipertolerantno prema alkoholu, koji je djeci lako dostupan, 25 posto djece alkohol uzima prvi put na nagovor vršnjaka, a za to se najčešće koriste društvene mreže.
“Mladi, pogotovo adolescenti, pokušavaju naravno kroz taj neki takmičarski način da se dokazuju jedni drugima. Ovi tzv. izazovi na društvenim mrežama upravo svjedoče o tome. To je općaa teorija osobnosti. Neko tko ima kvalitetu pokušava da se izrazi na kvalitetan način, oni koji nemaju tu kvalitetu će se izraziti onako kako mogu, određenom zloupotrebom nečeg – da li je to alkohol ili neka druga supstanca, to je sada pitanje”, kazao je Luka Ristić, školski psiholog.
U svijetu se 1. travanjobilježava kao Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma. Tim povodom je Centar za zaštitu mentalnog zdravlja organizirao okrugli sto, a tema je bila “Alkohol – epidemija među mladima”.
