PLANINSKI NIZ KAMEŠNICE I DINARE SE NEKAD ZVAO HLIVANJŠĆICA!

PLANINSKI NIZ  KAMEŠNICE I DINARE SE NEKAD ZVAO HLIVANJŠĆICA!

Nedavno je otkrivena i stručno opisana najstarija karta Hrvatske. Karta je pronađena u venecijanskom arhivu. Na karti je detaljno prikazan prostor od Šibenika do Splita i Omiša na obali te od Grahova do Livna i Duvna u unutrašnjosti. Posebna vrijednost karte su ucrtani putovi u našim krajevima, skice naseljenih mjesta i utvrda. Nastanak karte je datiran u period između 1505. i 1510. godine.

Kartu i njen opis možete preuzeti na ovom linku: https://hrcak.srce.hr/233727

Puno toga na ovoj karti je zanimljivo i za povijest livanjskog kraja!

Karta naime otkriva da se planina od Grahova do Buškog blata zvala Hlivanjšćica.

PLANINSKI NIZ  KAMEŠNICE I DINARE SE NEKAD ZVAO HLIVANJŠĆICA!

PLANINSKI NIZ  KAMEŠNICE I DINARE SE NEKAD ZVAO HLIVANJŠĆICA!

Autori navode da je “na dva mjesta ispisan oronim Hlivanjšćica – uz ime Hrvatske (CORVATIA) iznad Vrlike (monte chliuanschica) te iznad Nutjaka (montagna chliua(n) schica). Tim je oronimom vjerojatno označen planinski niz Dinare i Kamešnice“.

Je li planina dala ime livanjskom kraju ili je bilo obrnuto možda saznamo nekad u budućnosti. Činjenica je da je planinski niz upečatljiv i najljepši baš s livanjske strane.

Još je vrjedniji crtež Livna koji smo dobili s ovom kartom. To je do sada najstariji prikaz Livna. Detaljno nacrtan Bistrički grad kako je izgledao na samom početku 16. stoljeća:

PLANINSKI NIZ  KAMEŠNICE I DINARE SE NEKAD ZVAO HLIVANJŠĆICA!

Ova karta prikazuje utvrdu koja rubom Bašajkovca zatvara prostor od današnje „džebhane“ na izvor pa polukružno do „male kule“. I danas su točno tu vidljivi segmenti zida uz djelomično očuvane vanjske fortifikacijske elemente koji su dodani na zid u periodu otomanske okupacije.

Autori ovdje navode za Livno da je „prikazano utvrđeno naselje s neobičnim polukružnim zidom, označeno toponimom od kojega su vidljiva samo dva posljednja slova – ca. Budući da prostorni kontekst upućuje na Livno, koje je u srednjem vijeku bilo poznato pod imenom Bistrica…“. Dalje, autori ističu veličinu Livna iz tog perioda zbog činjenice da je prikazano sa stambenom jezgrom i navode da je to „jasan pokazatelj demografske snage i strateškog značaja u tadašnjim povijesnim okolnostima“.

Proslavili smo 1131. godinu pisanog spomena livanjskog kraja. Sada imamo i crtež Livna star pola milenija. U prilogu teksta je link za dio karte koji prikazuje Livno. Izložite s ponosom ovaj lijepi crtež našeg grada u svom domu.

Ivica Brešić

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial