OTKRIVAMO Evo koliko ljudi je procesuirano za ratne zločine u Domovinskom ratu

Najviše kritika na rad DORH-a, pravosuđa, ali i policije u (ne)činjenju dolazi iz Vukovara i od strane vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave.

Penava tvrdi kako je u svojih zahtjevima za pravdom u Vukovaru “dobio tišinu, muk, šutnju, izjave da gledamo svoja posla, da se bavimo lokalnom, a ne nacionalnom politikom i omraženu floskulu ‘neka institucije rade svoj posao'”.

Vukovarski gradonačelnik je također dodao kako se od prosvjeda u Vukovaru prošle godine nije dogodio nikakav pomak, ali da jedino može izdvojiti ministra policije Davora Božinovića jer je policija ipak oformila posebni ured koji se bavi navedenim stvarima.

Portal Direktno je kontaktirao nadležne institucije poput Državnog odvjetništva (DORH), ali i Ministarstva unutarnjih poslova kako bi saznali njihove službene podatke o procesuiranju ratnih zločina iz Domovinskog rata.

Državno odvjetništvo podignulo optužnice za logore u Srbiji

Iz DORH-a su nam odgovorili kako ne vode statistike po kriterijima nacionalne pripadnosti ili po vremenu prije i  nakon vukovarskog prosvjeda, ali su nam dostavili podatak o broju osoba protiv kojih je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata, kao i stadijima u kojima se ti postupci nalaze zaključno na dan 30. lipnja 2019.

Tako je do tog datuma kazneni postupak pokrenut protiv 3616 osoba, istraga se provodi protiv 189 osoba, optužene su 2062 osobe, u tijeku je rasprava pred sudom u odnosu na 558 osoba, a 640 osoba je osuđeno.

Iz Državnog odvjetništva također podsjećaju kako su više puta podsjećali javnost o svojim aktivnostima na rasvjetljavanju zločina o kojima je bilo riječ na vukovarskom prosvjedu i objavljivali izvješća o procesuiranjima ratnih zločina na području Vukovara i okolice Vukovara na svojoj internetskoj stranici.

Podsjećaju i kako je na slučaju “Borovo Commerce”, na zarobljavanju i ubojstvu civila i ratnih zarobljenika u tvornici “Borovo” 19. i 20. studenoga 1991.  podignuta optužnica po zapovjednoj odgovornosti protiv Đ.P. i S.K. zbog kaznenih djela ratnih zločina iz čl. 120. st. 1. i čl. 122. u vezi s čl. 28. OKZ RH te je za 14. studenog 2018. pred Županijskim sudom u Osijeku zakazano pripremno ročište.

Također su podsjetili i kako su podignute optužnice zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih na štetu zarobljenika u logorima na području Republike Srbije – Stajićevo, Begejci, Niš, Sremska Mitrovica i Stara Gradiška.

Radna skupina MUP-a intenzivirala rad na obradi ratnih zločina

Kontaktirali smo također i MUP kako bi vidjeli kakvi su njihovi podaci i djelatnosti na procesuiranju ratnih zločina u vrijeme Domovinskog rata.

Iz MUP-a su nam odgovorili kako je glavni ravnatelj policije Nikola Milina početkom veljače 2018. godine, donio Odluku o osnivanju posebne Radne skupine kojoj je prvenstveni cilj razjašnjavanje svih okolnosti počinjenih ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, ranjenika i bolesnika te ratnih zarobljenika na području Vukovara. Radnu skupinu je podsjećamo pohvalio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava kao jedini pomak ostvaren u posljednje vrijeme.

Od svog osnivanja, Radna skupina je podnijela pet kaznenih prijava protiv devet osoba zbog deset kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, odnosno ratnih zarobljenika, a na štetu 217 hrvatskih civila i branitelja.

Samo u ovoj godini, ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova, dakle osim Radne skupine, podnijele su ukupno devet kaznenih prijava iz skupine kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva protiv 22 osobe zbog osnovane sumnje da su počinili 19 kaznenih dijela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i/ili ratnih zarobljenika na štetu 98 hrvatskih civila i branitelja.

U navedenom razdoblju, kraćem od dvije godine, zahvaljujući predanosti i sistematičnosti u radu, ali i ustrajnosti policijskih službenika specijaliziranih za otkrivanje ovakvih teških kaznenih djela podnijete su prijave za zločine počinjene u Vukovaru, Škabrnji, Gospiću, Petrinji i Glinskoj Poljani, odgovorili su nam iz MUP-a.

Podaci pokazuju pomak, ali ukupan dojam nije takav…

Iako se službene institucije u svojim odgovorima pozivaju na porast procesuiranja ratnih zločina, ipak dojam javnosti nije tako pozitivan.

Među najstrašnijim primjerima nebrige Hrvatske za svoje žrtve Penava navodi kako i danas Vukovarom šetaju silovatelji, a žrtve su nemoćne išta učiniti na njihovom sankcioniranju. Govorilo se i kako velik broj osumnjičenih radi i u državnim institucijama, a posebno je strašna činjenica kako nitko nije zapovjedno odgovarao za stravično bombardiranje Vukovara u ratu. Čak ni Haški sud, čija je to bila uloga, nije osudio niti jednog od zapovjednika Generalštaba JNA, Saveznog sekreterijata za narodnu odbranu i Kontraobavještajne službe za razaranje Vukovara i ratne zločine.

Veliki problem predstavlja i činjenica da velik broj zločinaca protiv kojih su podignute kaznene prijave nije odgovarao jer su nedostupni hrvatskom pravosuđu, pa postoji velika mogućnost kako velik broj njih nikad niti neće odgovarati zbog svojih nedjela. Neki od njih su u međuvremenu i umrli.

Sve to dokazuje i pokazuje zbog čega su u herojskom gradu “rane još otvorene” po pitanju ratnih zločina i zašto će ta tema i u budućnosti biti važna u hrvatskom društvu.

direktno.hr