Otežan dolazak radne snage u Njemačku sa Zapadnog Balkana, promjene očekuju tek od 2022.

Njemačka ima veliki problem s manjkom kvalificiranog zdravstvenog osoblja. Korona otežava njihov dolazak. Poboljšanje je ovisno od daljnjeg razvoja situacije, koju je jako teško predvidjeti, poručuju stručnjaci.

Zakon o useljavanju stručne radne snage u Njemačku ovog mjeseca obilježava svoj prvi rođendan. Ovaj zakon je naime, nakon mnogih peripetija, stupio na snagu 1. ožujka 2020. godine, kratko nakon izbijanja epidemije korone u Njemačkoj i prvog lockdowna sredinom ožujka prošle godine. Razlog za neovisni, interdisciplinarni gremijum Vijeće za migraciju i integraciju (SVR), da napravi bilans njegove učinkovitosti, piše Deutsche Welle.

„Zbog korone je teško ocijeniti kakvo bi bilo stvarno djelovanje ovog zakona nakon prve godine njegovog postojanja”, kaže za DW jedan od njegovih članova, profesor ekonomije Panu Poutvaara, inače direktor Instituta za istraživanje migracija na uglednom Ludwig-Maximilian sveučilištu u Münchenu.

Ovo tijelo naime, savjetuje političare, pa i njemačku vladu po pitanjima migracije i integracije.

„Činjenica je da je u Njemačku, zbog uvođenja mjera za otežan ulazak građana sa tzv. rizičnih područja zbog izbijanja korone, došlo i do daleko manjeg dolaska stručne radne snage iz inozemstva, koja  je Njemačkoj tako prijeko potrebna i nitko ne može predvidjeti kako će se stanje dalje odvijati”, ističe profesor Poutvaara.

Zemlje Zapadnog Balkana posebno pogođene

Pandemija je u posljednjih godinu dana imala jako negativan efekt na dolazak radne snage sa područja zemalja tzv. Zapadnog Balkana, u koje Njemačka ubraja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. To se posebno, po mišljenju stručnjaka SVR, ogleda u provođenju tzv. Pravila za Zapadni Balkan (Westbalkanregelung), na osnovu kojeg nekvalificirani i niskokvalificirani radnici s tog područja imaju privilegiran pristup njemačkom tržištu rada. 1. sija ečn2021. godine je u Njemačkoj naime stupilo na snagu novo Pravilo koje predstavlja produžetak aktualno važećeg Pravila za Zapadni Balkan kojim njemačka savezna vlada državljanima navedenih zemalja omogućuje ovaj privilegiran pristup ovdašnjem tržišu rada, za svaku vrstu zaposlenja i to neovisno od toga je li im kvalifikacija priznata. Po navodima SVR-a je u siječnju i veljači 2020., dakle prije izbijanja korone, zahtjeve za vizu podnijelo 5.500 osoba,a u razdoblju od travnja do siječnja 2021. tek 2.600 zahtjeva.

Produženje navedenog Pravila važi do kraja 2023. godine, a preduvjet za izdavanje vize ostaje i dalje dobivanje suglasnosti njemačke Savezne agencije za rad, stoji i na internet-stranici njemačkog veleposlanstva u Sarajevu. No, ovo veleposlanstvo, odnosno njeno konzularno predstavništvo zaduženo za izdavanje viza, otežano radi u vrijeme korona-pandemije, pa je čak do 8. ožujka ove godine bila zatvorena, zbog, kako je navedeno, jednog korona slučaja. Konzularna predstavništva ostalih zemalja imaju slične probleme. Termini za podnošenje zahtjeva za vizu prema produženom Pravilu za Zapadni Balkan trebaju biti dostupni čim budu ukinute mjere ograničenja ulaska u Njemačku uvedene izbijanjem pandemije, stoji također na web-stranici sarajevskog predstaništva.

Negativni efekti pandemije na stručno osoblje sa Zapadnog Balkana

Pandemija korona-virusa ima, iz istih razloga, i velike negativne efekte na dovođenje kvalificirane radne snage s područja zdravstva i njege starijih osoba u Njemačku, poručuju iz SVR-a. Ovdašnje bolnice i domovi za njegu starijih osoba nemaju dovoljno osoblja, a planovi savezne vlade da olakšaju dolazak medicinskog osoblja i njegovatelja i s područja Zapadnog Balkana su takođe otežani, iz istih razloga kao i kod nekvalificirane radne snage.

Zakonom o doseljavanju stručnog radnog kadra je doneseno niz olakšica, npr. da se kod ovih zahtjeva više neće primjenjivati pravilo provjere po kojem prednost pri zapošljavanju imaju radnici iz Njemačke i Europske unije. No, o obzirom na otežane uvjete rada konzularnih predstavništava se i broj ovog stručnog osoblja koje je došlo u Njemačku, drastično smanjio.

Vijeće za migraciju i integraciju nema ovdje konkretnih brojki, no Petra Hecht, vlasnica berlinske agencije za posredovanje radne snage iz inozemstva T-Care Personal Service, koja je specijalizirana za Zapadni Balkan, za DW kaže da je njenim posredovanjem tijekom protekle godine došlo tek nekoliko desetina radnika sa ovog područja, većinom s Kosova.

„Ništa drugo nije bilo niti za očekivati” ističe Hecht, “jer su njemačka veleposlanstva odnosno konzulati zbog lockdowna u tim zemljama, koji su bili djelimično još strožiji no u Njemačkoj, ili bili zatvoreni ili radili sa smanjenim kapacitetima.”

Petra Hecht podsjeća da su podnosioci zahtjeva za vizu dugo čekali na termin i prije izbijanja korone, prenosi N1.

„Vidjet ćemo kako će se stvari dalje odvijati. Sve ovisi naravno o daljnjem razvoju pandemije i mjera koje će stupati na snagu, kako ovdje u Njemačkoj, tako i u zemljama Zapadnog Balkana. Mi polažemo veliku nadu u cijepljenje, ali ja osobno u ovoj godini ne očekujem značajne promjene, već tek od 2022. godine.”