Nakon Brexita povećan je britanski angažman i potpora diljem BiH

Zahvaljujući obiteljskim vezama, ali i dosadašnjoj diplomatskoj karijeri, aktualni britanski veleposlanik u BiH Matthew Field važi za jednog od najupućenijih stranih dužnosnika u BiH. Dužnost veleposlanika svoje zemlje u BiH obavlja u specifičnim okolnostima pandemije koronavirusa, ali i provedbe Brexita. Sve to nije spriječilo Fielda da bude vrlo aktivan u bilateralnim i multilateralnim aktivnostima predstavnika međunarodne zajednice u BiH, piše Vecernji.ba.

 

Je li se i u kojoj mjeri promijenila uloga britanskog veleposlanika u BiH nakon Brexita?

– Otkada je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz EU-a, sigurno da je bilo promjena, u smislu neovisnijeg glasa diljem svijeta. Ali, mi smo u isto vrijeme ista zemlja, koja se zalaže za vladavinu prava i sigurnost za sve, predana iskorjenjivanju siromaštva i pružanju podrške trgovini i rastu. Što to znači u BiH? Mislim da smo vidjeli jasno povećanje našeg angažmana, udvostručenje programske potpore diljem BiH i regije, više zaposlenika i više ambicija – sve u cilju pomoći BiH na njezinu putu k uspješnoj, stabilnoj i inkluzivnoj zemlji.

 

Vrlo ste aktivni unutar tzv. Kvinte, posebno kada je u pitanju europski put BiH. Koliko se ovakav format međunarodnog angažmana u BiH pokazuje uspješnim?

– Kao britanski veleposlanik ovdje sam da zastupam svoju zemlju, ali drago mi je da imamo tako veliki broj saveznika. Mislim da ova zemlja ima mnogo prijatelja koji je žele vidjeti uspješnu i koji će podržati one koji ovdje pokušavaju raditi najbolje što mogu. Ovdje su moji kolege veleposlanici među najboljima koje sam upoznao – energični i spremni na suradnju. To svakako uključuje Kvintu, ali i EU, kao i veleposlanicu OESS-a, rezidentnu koordinatoricu UN-a i druge velike bilateralne donatore poput Švedske, Švicarske i Norveške. Svaki od nas dolazi s različitim instrumentima i prioritetima, tako da se grupiranje često mijenja ovisno o polju rada, ali ono što nam je svima zajedničko je cilj da se pomogne ovoj zemlji da napreduje.

 

Neki će reći da je apsurdno da zemlja koja je napustila EU intenzivno potiče EU integracije BiH. Kako odgovarate na to?

– Bilo bi apsurdno da je točno. Građani Ujedinjenog Kraljevstva napravili su demokratski izbor da napuste EU. Građani BiH u velikoj većini podržavaju pridruživanje EU i mi poštujemo njihov izbor. Potpora Ujedinjenog Kraljevstva BiH usmjerena je na ona područja za koje mi građani kažu da žele promjene – veći broj i bolja radna mjesta, manje birokracije i miješanja stranačke politike u svakodnevni život, jača vladavina prava i manje korupcije, bolje javne usluge, posebno obrazovanje i zdravstvo. U sažetku, žele zemlju u kojoj svi mogu biti uspješni. A, svi ti koraci u isto vrijeme učinit će da zemlja ide naprijed na svom putu k EU i NATO-u.

 

Za bh. Hrvate reforma izbornog zakonodavstva danas je iznimno važno pitanje. Može li i hoće li međunarodna zajednica, pa i preko Kvinte, doprinijeti iznalaženju rješenja?

– Dosta je otvorenih pitanja vezanih za trenutačni izborni sustav, ne samo po pitanju jedne zajednice, skupine ili područja. Tu je uključeno i pitanje otvoreno već deset godina, a tiče se slučajeva Europskog suda za ljudska prava (“Sejdić – Finci” i drugi slučajevi), kao i dugi popis preporuka ODIHR-a (izbornog tijela OESS-a) da se poboljša transparentnost i vrati povjerenje glasača. Promjena je moguća, kao što smo to nedavno svjedočili u Mostaru, nakon šokantnih 12 godina tijekom kojih stanovnici nisu
imali mogućnost dati demokratski glas. Moguće je, ali i nužno, kako bi se pridružilo EU, da svaka zemlja koja se pridruži mijenja svoj ustav. Međunarodna zajednica može podržati te napore, ali sve se uvijek vraća na to da se čuje glas građana i da političari rade za opće dobro svih građana, bez obzira na to tko su ti građani.

 

Što je još u fokusu britanskog zanimanja u BiH? Vi ste izravno uključeni i u aktivnosti na podršci marginaliziranim skupinama, potrazi za nestalima?

– Spomenuo sam neka od područja i potrebu da slušamo građane i njihove želje po pitanju usmjerenja našeg fokusa. Ali, drugi način da se gleda na ovo je preko pitanja emigracije ili odljeva mozgova, što je možda i najveći izazov s kojim se BiH danas suočava. Nijedna zemlja ne može si priuštiti gubitak tako velikih brojeva, iz svih dijelova, svojih građana, uključujući i poduzetnike, liječnike, nastavnike, stručnjake, aktiviste i ostale koji mogu biti najveći pokretač promjena ovdje. Svi žele osjećati da imaju svoje mjesto, da pripadaju u BiH. Naša potpora u traženju nestalih jedan je način na koji pokušavamo pomoći ljudima da se nose s prošlošću i da se okrenu k budućnosti. Nadam se da ćemo na dolazećim izborima vidjeti veći uspjeh žena, čime bi bile bolje zastupljene i u boljoj poziciji da daju svoj vrijedan doprinos kojem smo svjedočili tijekom pandemije. Tako da mislim da su sav naš rad, pojačana potpora i ambicija usmjereni na poboljšanje uvjeta kako bi svi mogli biti uspješni.

 

Što vidite kao ključne probleme u BiH i koliko su oni prijetnja miru, stabilnosti i budućnosti BiH?

– Mogu se osloniti na ono što čujem od građana, što je sukladno onome o čemu se i Ujedinjeno Kraljevstvo najviše brine – emigracija mladih i talentiranih, korupcija na mnogim razinama, nedostatak kvalitetnih radnih mjesta, loša infrastruktura (fizička i digitalna), komplicirani i birokratski procesi, nedovoljno ulaganje u Oružane snage, politička retorika usmjerena na prošlost i podjele te slaba kvaliteta obrazovanja i zdravstvene skrbi. Poboljšanja u svim ovim poljima mogu dovesti do napretka na putu k članstvu u EU i NATO i pomoći da se izgradi stabilnija i prosperitetnija BiH.

 

BiH je nezadovoljna pomoći Europe u suočavanju s migrantskom krizom. Može li ta pomoć biti veća i učinkovitija i koliko tome može pomoći Ujedinjeno Kraljevstvo u novoj poziciji, izvan EU-a?

– BiH je jedna od mnogih europskih zemalja koja se suočava s velikim izazovima po pitanju migracija. Znam da ovo utječe na određene dijelove zemlje, posebno na Unsko-sansku županiju. Nitko ne može pojedinačno odgovoriti na ovaj problem te cijela BiH treba podijeliti teret jer cijela BiH ima tu zakonsku i pravnu obvezu. Kao što je to slučaj u drugim zemljama u regiji, smještajni centri, pravično raspoređeni diljem zemlje, mogu smanjiti neke od negativnih problema, a EU (preko kojeg Ujedinjeno
Kraljevstvo nastavlja davati doprinos u ovom polju) dao je milijune eura potpore. Ovo je također i pitanje predstavljanja te vjerujem da postoje i pozitivne strane ovih pitanja, uključujući i značajan ekonomski utjecaj trošenja novca migranata i pružanje usluga unutar tih zajednica. Na kraju dana, ovo pitanje zahtijeva zajednički pristup u cijeloj regiji, a EU je u najboljoj poziciji da pomogne u koordinaciji.

 

Kako gledate na odgovor BiH na pandemiju COVID-19 i mjere koje se poduzimaju na umanjivanju negativnih posljedica? Može li BiH očekivati konkretnu pomoć Ujedinjenog Kraljevstva?

– Mislim da je inicijalna faza bila izuzetno teška, ali da se dobro postupilo jer se kapacitet zdravstva morao vrlo brzo povećati, pa su restriktivne mjere provedene diljem zemlje. Ono što bih želio vidjeti je nastavak poštivanja mjera na snazi, uključujući držanje distance i nošenje maski. Ujedinjeno Kraljevstvo održalo je svoje pojačane razine potpore BiH tijekom pandemije i preusmjerilo fokus posebno na one skupine koje su najviše pogođene, poput malih i srednjih poduzeća, žena i mladih. Mi smo, također, snažno podržali dodatne fondove koje su MMF i druge financijske institucije stavile na raspolaganje. A, na globalnoj razini, Ujedinjeno Kraljevstvo jedan je od vodećih kontributora naporima za pronalazak cjepiva i nadam se da ćemo vidjeti daljnji napredak u obećavajućem istraživanju koje se provodi na Oxfordu i drugim sveučilištima u Ujedinjenom Kraljevstvu.

 

Vrlo ste aktivni na društvenim mrežama. Pišete i blog. Koliko je takva vrsta angažmana promijenila ulogu diplomata?

– Aktivan sam, kao i svi moji kolege, britanski veleposlanici diljem svijeta. Osim što tako širem auditoriju objašnjavam što radim, jedna od prednosti društvenih mreža je i prilika izravne komunikacije s građanima kako bih razumio njihove zabrinutosti i prioritete te na taj način oblikovao potporu i fokus Ujedinjenog Kraljevstva. Ali, to je samo mali dio mog posla jer, uz to, trebam i obavljati diplomatski posao rada s predstavnicima vlasti, parlamentarcima, oružanim snagama, novinarima, liderima u poslovnom svijetu, nastavnim kadrom, civilnim društvom, predstavnicima u polju provedbe zakona i drugim međunarodnim partnerima.

 

Vi ste i osobno, obiteljski vezani za ove prostore, govorite hrvatski, poznajete stanje u cijeloj regiji. Kako biste u najkraćem opisali BiH, uključujući pozitivna, ali i negativna iskustva?

– Mislim da imam sreću što sam splitski zet i da sam zbog toga u prednosti po pitanju ranijeg poznavanja hrane, povijesti i jezika ove regije. Ali, još uvijek je teško sažeti tako veliki broj bogatih iskustava, različitih ljudi i raznolikih kultura. Mislim da je BiH još uvijek nedovoljno shvaćena, posebno u mojoj zemlji. Tako da bih možda samo rekao: “Morate ovu zemlju osobno iskusiti”.•