Nakon 13 godina porasla prodaja trošarinskih markica

U Bosni i Hercegovini duhanske proizvode koristi gotovo milijun ljudi od oko 3,5 milijuna stanovnika. Ovaj podatak o pušačima je od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2020. godine, a broj stanovnika utvrđen je posljednjim popisom stanovništva iz 2013. godine. SZO navodi također da je Bosna i Hercegovina – s 35,5 posto pušača među populacijom starijom od 15 godina (njih oko 995.000) – druga u Europi, iza Srbije u kojoj puši 37,6 posto stanovništva, piše Večernji list BiH. S druge strane, iz godine u godinu padala je prodaja trošarinskih markica. Razlog je crno tržište. Visoke trošarine na duhanske proizvode u BiH dovele su do rasta crnog tržišta te drugih negativnih posljedica, uključujući i gašenje radnih mjesta u tvrtkama koje se bave legalnom prodajom.

Crno tržište

Crno tržište duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini je po vrijednosti premašilo legalno tržište, po čemu je naša zemlja – jedinstven slučaj u cijeloj Europi. Pogrešna trošarinska politika na duhan i duhanske prerađevine, osim što nije postigla svoj glavni cilj – smanjenje broja konzumenata duhana, dovela je do jačanja crnog tržišta zbog kojeg državni proračun svake godine ostaje bez gotovo milijardu KM, dok legalna industrija, od duhanske maloprodaje, gubi dodatne stotine milijuna maraka. U Upravi za neizravno oporezivanje slažu se da bi trebalo preispitati važeću trošarinsku politiku i poručuju da odluku o tome donosi Upravni odbor Uprave u kojem sjede državni i entitetski ministri financija. Dodaju da je 2021. godina bila rekordna po količini i vrijednosti oduzetih ilegalnih cigareta što je rezultiralo da je nakon 13 godina konstantnog pada u prošloj godini došlo do povećanja broja izdanih trošarinskih markica na cigarete. To je, naravno, utjecalo i da su prihodi od trošarina na duhan lani bili veći za 103 milijuna konvertibilnih maraka u odnosu na 2020. “Mi smo, nažalost, došli u situaciju da BiH ima veća porezna opterećenja po kutiji cigareta u odnosu, naprimjer, na susjednu Srbiju te smo sada u situaciji da naši građani odlaze preko granice u susjednu Srbiju da bi kupili cigarete s obzirom na to da su tamo cigarete jeftinije”, kazao je za BHRT Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Višegodišnja pogrešna trošarinska politika dovela je gotovo do gašenja proizvodnje i otkupa duhana, na legalan način. Za razliku od prijeratnih devet tisuća tona prošle godine otkupljeno je svega 350 tona, a površine zasađene duhanom nisu smanjene. Hoće li ovaj put poslušati struku, ostaje za vidjeti.

Visoki nameti

Previsoke trošarine su povećale cijene cigareta u BiH daleko iznad standarda građana pa je nabujalo crno tržište po kojem smo europski rekorder. Svi su na gubitku osim krijumčara, a proračun svake godine izgubi milijardu KM. S tim novcem svake godine možemo obnoviti svih pet kliničkih centara i 21 bolnicu. Zbog iznimno visokih nameta na cigarete u BiH, od jedne kutije cigareta koja košta oko pet KM, državi na ime trošarine i PDV-a ide 4,5 KM, što je najveći namet u Europi. S druge strane, na crnom tržištu brendirane ilegalne cigarete prodaju se između dvije i tri KM. Naravno, tu država ne uzima ništa i sva zarada ide krijumčarima i kriminalnim skupinama, no građani su zbog niskog standarda primorani kupovati jeftinije. U gubitku su gospodarstvenici i država. Duhanska industrija gubi više od pola prihoda zbog čega je na koljenima, a godišnji gubitak svih tvrtki u distributivnom lancu duhanskih proizvoda je više od 150 milijuna KM prihoda. Država svake godine izgubi skoro milijardu KM, a to znači manje novca za javne potrebe. Primjera radi, svake godine se izgubi toliko novca koji bi bio dovoljan za obnovu svih pet kliničkih centara i 21 bolnice u BiH. Smatraju da vlast treba razmotriti smanjenje trošarina u cilju povećanja priljeva novca u proračun. Istaknuo je da je ovo pokazatelj da visoki porezi mogu dovesti do smanjenja prihoda za državu. I on je podsjetio što za građane konkretno znači gubitak tog novca. Da smanjenje trošarina može imati pozitivan učinak, pokazuje primjer Crne Gore. U ovoj zemlji je prije tri godine trošarina povećana sa 60,4 na 73,6 eura na tisuću komada. Time se povećalo ilegalno tržište za više od 50%. Zbog toga je trošarina smanjena na 63,6 eura, a to je za posljedicu imalo povećanje prihoda u prvih osam mjeseci za 18,5%, a prodaja je 2019. porasla za 40% u odnosu na godinu prije.