Može li Škoro pomrsiti planove HDZ-u u dijaspori?
U Hrvatski sabor birat će se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, a tri zastupnika će birati dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, piše direktno.hr.
Na redu je analiza predzadnje, jedanaeste izborne jedinice ili jedinice hrvatske dijaspore.
Dijaspora od izbora 2011. godine bira fiksno tri zastupnika, a ne više kao ranije ovisno o postotku onih koji izađu na izbore, što je u pravilu donosilo pet zastupnika. Te 2011. godine je dogovoreno i da se glasa isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske. Takve izmjene Ustava dogovorili su 2010. tadašnja HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor i tadašnji lider SDP-a, a danas predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
KAKVA JE BILA SITUACIJA 2016.
Na izborima održanima 11. rujna 2016. dijaspori je omogućeno 112 redovitih biračkih mjesta, a od ukupno 21.223 ljudi glasalo je 21.208 birača ili 99,93 posto. Važećih listića je bilo 20.913 ili 98,61 posto, nevažećih 295 ili 1,39 posto.
Na prošlim izborima 2016. godine dijaspora je dala tri zastupnika, dva iz redova HDZ-a – Božo Ljubić i Željko Raguž te generala Željka Glasnovića, nositelja neovisne liste.
Za razliku od drugih, u ovoj izbornoj jedinici nikada nije tijesan rezultat. Kako diše biračko tijelo u XI. izbornoj jedinici nikada nije bilo upitno niti neizvjesno jer je činjenica da se ovdje nalazi desno biračko tijelo i HDZ je tu imao sigurnu utvrdu.
Bilo je gotovo nemoguće da bilo tko u ovoj jedinici uzme mandat ako nije s liste HDZ-a.
Međutim, govoreći o izbornoj jedinici dijaspore, treba imati na umu da osim HDZ-a nitko i nije lovio glasove tih birača od kojih je većina u Bosni i Hercegovini.
Na izborima 2016. godine dogodila se prekretnica i iznenađenje kada je HDZ-u velik dio ‘kolača’ uzeo Glasnović koji je u u BiH i u dijaspori iznimno cijenjen te je osvojio 24,91 posto glasova u odnosu na HDZ koji je osvojio 62,72 posto glasova.
Stranka rada i solidarnosti, Reformisti, Novi val, HSS – SR, BUZ osvojili su 4,47 posto, a Most nezavisnih lista 3,13 posto glasova.
U toj izbornoj jedinici najviše preferencijalnih glasova osvojio je upravo Glasnović – 4282, malo manje nego što su Ljubić i Raguž osvojili zajedno. Naime, Ljubić je osvojio 3041 glas, a Raguž 1609 glasova.
MOŽE LI DOMOVINSKI POKRET POMRSITI PLANOVE HDZ-A U DIJASPORI
Novost na hrvatskoj političkoj sceni je Domovinski pokret Miroslava Škore koji je oko sebe okupio još neke stranke desnice pa se u toj koaliciji nalaze Suverenisti, Hrvatska konzervativna stranka i Blok za Hrvatsku na čijem čelu je nekadašnji HDZ-ovac i bivši ministar kulture u HDZ-ovoj Vladi Zlatko Hasanbegović.
Prema medijskim nagađanjima može se pretpostaviti da će se na Škorinoj listi za dijasporu naći general Željko Glasnović što bi svakako moglo dodatno pomrsiti planove HDZ-u. Često se ističe činjenica da je Glasnović osobnim primjerom u Domovinskom ratu dokazao da je spreman žrtvovati sebe za interese Hrvata, a birači dijaspore su to prepoznali, stoga u toj izbornoj jedinici on visoko kotira.
Njegov ulazak u Sabor bio je svojevrsna prekretnica u povijesti glasanja, a u HDZ-u su tada shvatili da pomalo gube svoju ‘utvrdu’ i da sva tri mjesta više ne pripadaju isključivo Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Sasvim sigurno je da HDZ neće izgubiti sva zastupnička mjesta u ovoj jedinici, ali ako im je Glasnović uzeo jedno, pitanje je postoji li dovoljno jak kandidat koji bi mogao konkurirati HDZ-u za preostala dva mjesta?
Također, za pretpostaviti je da će se na HDZ-ovoj listi ponovno naći Božo Ljubić, čiji je najveći uspjeh uz Raguža u devetom sazivu Sabora bilo usvajanje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. Ono što je bitno napomenuti je to da je Hrvatima u dijaspori, poglavito Hrvatima u BiH od posebnog značaja da u Hrvatskom saboru sjedi netko tko će govoriti sve ono i raditi sve ono što Raguž i Ljubić tijekom svojih mandata nisu.
U Saboru je potreban netko tko će učiniti više za Hrvate u dijaspori. U ovom slučaju riječ je o Hrvatima u BiH, o kojima smo u posljednjem, devetom sazivu Sabora čuli vrlo malo.
Svakako bi bilo dobro da HDZ BiH u dogovoru s premijerom Andrejom Plenkovićem mjesto na listi daju nekome tko taj mandat neće shvatiti samo kao priliku za radno mjesto, nego kao dužnost prema narodu koji ga je izabrao i kojega predstavlja. A u tom se kontekstu spominje ime samozatajne Zdravke Bušić, potpredsjednice HDZ-a i jedne od najbližih suradnica predsjednika Andreja Plenkovića.
