Knjige u knjižnicu “OŠ Glamoč” stižu iz cijele BiH
Lokalna inicijativa pokrenuta u Glamoču za obnovu knjižnog fonda osnovne škole u tom mjestu, sasvim neočekivano, premašila je ne samo županijske nego i entitetske granice i postala akcija na području cijele Bosne i Hercegovine.
Da je tako najbolje svjedoči podatak da knjige za osnovnu školu Glamoč pristižu ne samo iz tog mjesta nego i iz Sarajeva, Visokog, Tuzle, Banja Luke, Istočnog Sarajeva…
Samo dio akcije Knjigu tvoju za lektiru moju – Obnovimo fond biblioteke osnovne škole Glamoč koja je realizirana posredstvom Anadolu Agency (AA) rezultirala je da u Osnovnu školu Glamoč u samo mjesec dana stignu nove količine knjiga, ovaj puta njih oko dvjestotinjak.
Više stotina knjiga koje su stigle u školu u posljednjih mjesec dana koji će se koristiti za lektiru, ali i školsku biblioteku bile su prve koji su u tu odgojno-obrazovnu instituciju ušle nakon više od osam godina. Posljednje knjige koje se koriste u školi nabavljene su 2008. godine.
Akcija prevazišla očekivanja
Koliko u Glamoču znači knjiga najbolje svjedoči podatak da su se nakon pristizanja nove količine knjiga na odmoru u zbornici okupili nastavnici koji su odmah željeli vidjeti koje od njih će im značiti i pomoći u unapređenju obrazovnog procesa bilo da se radi o bosanskom, hrvatskom ili engleskom jeziku, povijesti i drugim predmetima… Knjige puno znače i za 279 učenika osnovne škole Glamoč.
Po mnogo čemu je specifična OŠ Glamoč. Jedna je od rijetkih škola u Bosni i Hercegovini koja se može pohvaliti multietničkim sastavom učenika koji je uveliko izbalansiran. Oko 40 posto je djece hrvatske, oko 30 posto djece bošnjačke, te nešto manje od 30 posto djece srpske nacionalnosti.
Iako djeca uče po hrvatskom nastavnom planu i programu, bošnjačka djeca u Glamoču, u osnovnoj školi jedini su u HBŽ koji predmet maternji jezik izučavaju na bosanskom jeziku. Isto je i sa vjeronaukom.
Djeca bošnjačke, srpske i hrvatske nacionalnosti pod jednim krovom, a ne dva kako je to nerijetko slučaj u Federaciji BiH, druže se, igraju, pomažu… Ona, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti imaju i nastavu iz predmeta maternji jezik na bosanskom i hrvatskom jeziku. Očekuje se da se to pitanje riješi i za djecu srpske nacionalnosti.
Odrastajući u međusobnoj toleranciji, suživotu i poštovanju jednih prema drugim djeci je samo nedostajalo dovoljno knjiga za bolje i sretnije djetinjstvo. Zahvaljujući dobrim ljudima i akciji koju je pokrenula Anadolu Agency (AA) i taj skromni, dječiji san se ostvaruje.
Da je tako svjedoči i podatak da će osim obnove fonda lektire u jednoj od prostorija škole biti uspostavljena školska biblioteka u kojoj će učenici moći koristiti knjige za čitanje.
“Moram istaknuti da smo mi i više nego zadovoljni, jer ovi početni rezultati su daleko iznad naših očekivanja. Kada smo krenuli s ovom inicijativom za obnovu knjižnog fonda u našoj knjižnici očekivali smo neke manje rezultate. Međutim, mi smo u prvih mjesec dana akcije dobili preko 200 novih knjiga što je za našu knjižnicu od ogromnog značaja. Neke knjige koje smo dobili prije desetak dana su već stavljene u funkciju i djeca ih mogu koristiti. Što se tiče planova, on je da se osim knjiga koje se koriste za lektire formiramo i nelektirni fond tako da bi učenici i njega mogli koristiti. To znači da se nećemo zadržati samo na prikupljanju lektira nego su svi naslovi dobrodošli”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Anto Ćosić, direktor osnovne škole Glamoč.
Škola jedinstvena po nacionalnom sastavu
Smatra da je važno što je akcija premašila ne samo županijske, nego i entitetske granice.
“Svakako da je izuzetno dobro. Naša škola je jedinstvena po nacionalnom sastavu učenika koji se druže, koji zajedno žive, surađuju na različitim poljima tako da će sigurno ova akcija potaknuti još veću suradnju ne samo među učenicima naše škole nego na prostoru čitavog Glamoča, a nadamo se i na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Zvali su me i iz ‘Nezavisnih novina’ koji su isto tako zainteresirani da preko novina potaknu daljnje širenje akcije za obnovu knjižnog fonda osnovne škole Glamoč. U svakom slučaju ne prate samo mediji s prostora naše županije/kantona tu akciju nego mediji s prostora čitave Bosne i Hercegovine”, poručio je Ćosić.
Nastavnik bosanskog jezika, koji se u osnovnoj školi Glamoč izučava od 2002. godine, jedino na prostoru Kantona 10 (Livanjskog) Denis Vrebac smatra iznimno važnim obnovu školskog bibliotečkog fonda.
“U situaciji u kojoj se nalazi ne samo ova škola nego i općina koja ima sve manje sredstava za školstvo, kako se kaže, i najmanja stvar i jedna jedina knjiga znači puno, a ne ovakva količina knjiga koja je sada došla i koja će još vjerovatno dolaziti. Naravno da će biti bolje. Iako postoji biblioteka u Glamoču, ni ona nema baš nekakav fond. Nama je drago što se to sada proširuje ovdje i u osnovnoj školi i sigurno da ima učenika koje zanimaju neke druge stvari osim lektire pa će sada imati priliku i da nešto pročitaju, ali i nastavnici isto tako. Obišli ste prostorije, vidjeli ste da smo skučeni ne samo sa prostorom nego i s knjigama pa se nadam da ćemo sada malo popraviti to stanje”, navodi Vrebac.
Ističe kako je nastava bosanskog jezika organizirana za niže i više razrede. Njegova koleginica predaje bosanski jezik do petog, a on od šestog do devetog razreda. Ima oko 50 učenika koji pohađaju bosanski jezik u sve četiri generacije od šestog do devetog razreda kojim predaje nastavnik Vrebac.
“Nastava je spojena po odjeljenjima, kao što je recimo deveti A i B. Tako isto i u ostalim odjeljenjima”, govori Vrebac.
