KAKO SMO I NAJAVILI Sjednica HNS-a zatvorena za javnost, ipak će se smilovati pa kadrove i fotografije poslati mailom
Hrvatski narodni sabor održat će izvanrednu sjednicu 19. veljače u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače. Sjednica će biti skroz zatvorena za javnost, a milostivi dužnosnici HNS-a medijima će uvodne kadrove i fotografije sa zasjedanja HNS-a poslati mailom. Unatoč modelu koji podsjeća na uhodanu recepturu vlasti nakon završetka Drugog svjetskog rata, ipak apeliraju da se ovaj događaj isprati u protokolu kako su oni to zamislili.
“Molimo medijske kuće prijavite članove za praćenje press konferencije nakon zasjedanja HNS-a. Prijavu, uz ime i prezime te naziv medija, poslati najdalje do petka 18. veljače 2022. godine na e-mail adresu: hnsbih@gmail.com”, naveli su u prvom dijelu svog priopćenja dodavši da je registracija i akreditacija medija od 11 do 11:30 sati.
Dakle, vrlo vjerojatno nakon sjednice možemo očekivati monolog predsjednika HDZ-a BiH te ujedno i predsjednika HNS-a BiH oko legitimnog predstavljanja, konstitutivnosti i ravnopravnosti, izmjenama Ustava i Izbornog zakona.
Neka praksa zatvorenih ili ograničenih sjednica je da novinari mogu uzeti barem uvodne kadrove i fotografije, no ova sjednica neće ni to omogućiti.
“Uvodne kadrove i fotografije sa zasjedanja HNS-a poslat ćemo na Vaše e-mail adrese, a iste možete preuzeti i sa stranica HNS-a”, zaključili su u svom priopćenju iz Ureda za informiranje HNS-a.
Što je uopće Hrvatski narodni sabor i od kojih stranaka se sastoji?
Sabor je ušao u 22. godinu diskontinuiranog postojanja. Osnovan je 2000. godine u Novom Travniku kao reakcija na tadašnji odnos prema hrvatskoj politici u BiH, a ponovno je udahnut 2010. godine nakon pojave fenomena Željko Komšić koji će još u par navrata biti kamen spoticanja hrvatsko-bošnjačkih odnosa i preglasavanja Hrvata, odnosno nametanja volje brojnijeg naroda koja se ranije očitovala kroz lik i djelo trenutačnog Predsjedavajućeg Predsjedništva. Treća sjednica održana je 2001. godine, a nakon toga tek 2011. godine i od tada po nekom nepisanom pravilu sjednice HNS-a održavaju se svako dvije godine.
Hrvatski narodni sabor nije jaka institucija kako je to predstavljeno javnosti. Njega, u pravilu, čini HDZ BiH uz asistenciju HDZ-a 1990 sa svim svojim minornim satelitskim strankama od kojih neke, kako smo ranije navodili, nemaju uopće pravo sudjelovanja na izborima. Uz dva HDZ-a, među istaknutijim članicama su Republikanci (HRS) i Pomak (HNP). No, obje ove stranke pripadaju oporbenom bloku, a u HNS-u pogotovo ne mogu ozbiljno računati na HRS koji je na zadnjem prošlogodišnjem lipanjskom zasjedanju demonstrativno napustio sjednicu, a nije poznato ni hoće li se u subotu pojaviti u Kosači. Uz Republikance je još jedna članica ovog sabora – Čapljinska neovisna stranka. Osim navedenih stranaka, tu je niz manjih stranka koje ne igraju nikakvu bitnu ulogu na političkoj karti. Uz nekoć bitan faktor hrvatske politike – HSP, među članicama još se nalaze HSS, HSS SR (Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić), HKDU-HRAST, HSP AS (HSP Ante Starčević), HKDU, HDU (Hrvatska demokratska unija), HNL (Hrvatska nezavisna lista), HLL (Hrvatska lista za Livno)
Iz HDZ-ovih neslužbenih biltena saznaje se da će biti preko 600 izaslanika na ovoj izvanrednoj sjednici, a uz političare bit će prisutan i crkveni vrh, akademska zajednica (što god to značilo) te predstavnici nacionalnih institucija. Isti izvori navode da se ovakvo zajedništvo nije vidjelo još od rata, ali je pretenciozno među narodom i na ulicama gradova koji čine većinu HNS-a vući takve paralele budući da “obični čovjek” u naletu inflacije i raznim državnim nametima jedva krpa kraj s krajem, a subotnja sjednica za mnoge građane ne znači apsolutno ništa.
