Jako puno događaja na Bliskom istoku izgledaju kao da će se pretvoriti u totalni rat
U emisiji “Intervju tjedna” Hrvatskoga radija, gostovao je stručnjak za sigurnosna i geopolitička pitanja, dekan Veleučilišta VERN, Vlatko Cvrtila.
Na početku emisije govorilo se o situaciji s Iranom, a nakon ubojstva Kasema Sulejmanija, iranskom napada na američke baze u Iraku te rušenja ukrajinskog zrakoplova.
– Nažalost, jako puno događaja na Bliskom istoku izgledaju kao da će se pretvoriti u totalni rat. Ja uvijek odgovaram da ne počinje treći svjetski rat jer bi količina neprijateljstva trebala biti puno veća i to među velikim silama. Na Bliskom istoku sve velike sile imaju svoje interese, ali ne do te granice da bi zaratile. Njima je puno draže voditi tzv. proxyje ili posredničke ratove. Upotrebljavaju lokalno stanovništvo te vojne i paravojne postrojbe da ratuju za njihove interese, ističe Vlatko Cvrtila.
Što se tiče Iraka, koji je ponovno u fokusu, Cvrtila kaže da se radi o “blago nefunkcionirajućoj državi” koja na svojem teritoriju ima strane vojne snage.
– Na njihovom je teritoriju osnovan ISIL koji je zaprijetio samoj državi i administraciji. Iran je odigrao vrlo važnu ulogu, jer je dao podršku paravojnim formacijama za borbu protiv ISIL-a. Irak sada predstavlja područje u kojem se prelamaju odnosi Irana i SAD-a. Iran pokušava i uspijeva ostvariti politički i vjerski utjecaj u Iraku. Iranci su šiiti, a u Iraku su većinom šiiti. SAD s druge strane pokušava održati svoju poziciju moći u Iraku jer je prevažan, u središtu je strateške energetske elipse. Mislim da možemo očekivati još incidenata, uglavnom na teritoriju Iraka.
Je li Donald Trump, ubojstvom iranskog generala Sulejmanija, otvorio Pandorinu kutiju na Bliskom istoku?
Iran ne može jako brzo doći u posjed atomskog naoružanja, smatra Cvrtila.
– Ovise o komponentama koje moraju pribaviti u inozemstvu. Dio su dobivali od Rusije, ali nisu oni toliko neozbiljni da bi masovno naoružavali Irance nuklearnim oružjem. Oni su njima isto neka vrsta oponenta u srednjoj Aziji. U nekom trenutku će se očito morati sjesti za stol oko teme nuklearnog naoružanja. Međunarodni režimi s pritiscima i novim pregovorima neće dopustiti da Iran dođe u posjed nuklearnog naoružanja.
Europska unija je najzainteresiranija da na Bliskom istoku ne dođe do eskalacije.
– Sve što se tamo događa stvara neku vrstu panike. Otkako je počelo Arapsko proljeće, pa potom i rat u Siriji, to je na prag EU-a dovelo milijune izbjeglica. Svako daljnje zaoštravanje dovelo bi do povećanja broja izbjeglica.
Govorio je dekan Cvrtila i o budućim odnosima na relaciji Pantovčak – Banski dvori.
– Jako je važno kako će Zoran Milanović i Andrej Plenković komunicirati i raditi. Trebaju se i moraju dogovarati, poglavito oko vanjskopolitičkih pitanja. Mi imamo povijest kohabitacije, imamo uspona i padova. Sjetimo se Sanadera i Mesića, kasnije Ive Josipovića i Milanovića iako su bili iz iste opcije. Bit će uspona i padova u tim odnosima, bit će situacija kada će jedna ili druga strana koristiti medije, to je ovako “zanimljiv sport u RH”. Ipak, treba vjerovati da su svi sazreli i da oko ključnih pitanja neće biti sporenja.
Koja su nužna savjetnička mjesta izabranog predsjednika Milanovića, koje svakako mora zadržati?
– To su ona mjesta vezana uz temeljne ovlasti. Savjetnik za vanjsku politiku, obranu i nacionalnu sigurnost. Predsjednik ima i protokolarne ovlasti ili funkcije, obično ima savjetnike za kulturnu djelatnost, sport te gospodarstvo. Predsjednik bi trebao biti dobro informiran o određenim pitanjima, ne može naravno sve sam pratiti.
