Izvještaj o ilegalnim financijskim tokovima: U BiH 30 posto radne snage neformalno zaposleno
U posljednjem izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala je navedeno da godišnje milijuni eura od ilegalnih financijskih tokova putuju kroz Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.
Ovo je sadržano u izvještaju “Ilegalni financijski tokovi (IFF) u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji: Ključni pokretači i trenutni trendovi”. Napomenuto je da je ovo nastavak izvještaja o ilegalnim financijskim tokovima u Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji iz kolovoza 2020.
Kako je navedeno, izvještaj pruža detaljne informacije o načinima prenošenja nezakonito zarađenog novca iz tri ekonomije na korisnike kriminalnih radnji širom svijeta.
“Kriminalno podzemlje pomjera svoj novac kroz svijet financija, kako u regiji, tako i kroz offshore”, rekao je jedan od autora izvještaja Robin Cartwright.
Kako je obrazloženo, izvještaj je analiza iz perspektive civilnog društva, zasnovan na opsežnim intervjuima s dužnosnicima za borbu protiv pranja novca, policajcima, infrastrukturnim savjetnicima i predstavnicima civilnog društva širom regije.
Ukazano je da iako izvještaj, kako je navedeno, baca svjetlo na taj fenomen, nezakonita priroda tih tokova otežava otkrivanje cijelog obujma problema.
“Nedostatak dostupnih podataka o svim komponentama i kanalima IFF-a, a posebno o pranju novca i kanalima trgovine, najvjerojatnije čine brojke predstavljene u izvještaju značajno potcijenjenim”, smatra Cartwright.
Autori su također napomenuli da je potrebno više istraživanja o tome kako se kriptovalute koriste za pranje novca.
Izvještaj se bavi trima komponentama IFF-a – korupcijom, organiziranim kriminalom i utajom poreza. Prate se kanali preko kojih se kreće prljav novac i pokazuju da državne institucije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji imaju, kako je konstatirano, ograničenu svijest i sposobnost da adekvatno odgovore na IFF.
Poručeno je da korupcija ostaje ključni problem na Zapadnom Balkanu, a izvještaj se fokusira na tri studije slučaja: financiranje nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, obrambenu industriju Crne Gore i infrastrukturne investicije u Srbiji.
“Slučaj Srbije je posebno interesantan jer se čini da je korupcija u infrastrukturi povećala cijene troškova za 20-30 posto, ali nema institucionalnog odgovora koji bi to dokazao”, istakao je koordinator Globalne inicijative za Srbiju i Kosovo Saša Đorđević.
Naglasio je da obrambena industrija u Crnoj Gori zaslužuje veliku pažnju s obzirom na, kako je izjavio, lošu kontrolu u zemlji nad rizikom nabavke i upravljanjem financijskim i operativnim rizikom.
“U Bosni i Hercegovini 30 posto radne snage neformalno zaposleno”
Kada je u pitanju utaja poreza, u izvještaju je navedeno da je Zapadni Balkan svake godine uskraćen za 200 milijuna eura zbog ilegalne trgovine duhanom te da se porez na dohodak izbjegava plaćanjem radnika u gotovini.
Kao primjer za prethodno navedeno istaknuto je to da je u Bosni i Hercegovini skoro 30 posto radne snage neformalno zaposleno.
Upozoreno je da su milijarde eura uvoza ranjive na lažno fakturiranje diljem Zapadnog Balkana.
U pogledu organiziranog kriminala, u izvještaju se potcrtano da trgovina drogom, falsificiranom robom i krijumčarenje migranata stvaraju nezakonite financijske tokove velikih razmjera.
“Tržište krijumčarenja migranata u 2020. procijenjeno je na skoro 8,5 do 10,5 milijuna eura samo u Bosni i Hercegovini”, rekla je koordinatorica Globalne inicijative za Bosnu i Hercegovinu Anesa Agović.
Gdje se najčešće pere nezakonito stečeni novac
Prihodi zarađeni od korupcije, utaje poreza i organiziranog kriminala koji se zatim, kako je navedeno, peru u ekonomijama Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije procjenjuju se na dva do pet posto godišnjeg BDP-a svake države – ukupno 1,5 milijardi do 3,75 milijardi eura.
Smatra se da većina tog novca ide u građevinarstvo, nekretnine, turizam i kockanje.
U izvještaju je zaključeno da je unatoč značajnim naporima vlada da spriječe ovu vrstu kriminala, provedba novih zakona i propisa ograničena.
“Ovo obeshrabruje javni i privatni sektor od ulaganja u osnovnu infrastrukturu. To lišava legalnu ekonomiju resursa potrebnih za održivi razvoj, poput ulaganja u zdravstvo, škole, socijalnu pomoć i javnu sigurnost”, rekla je jedna od autorica izvještaja Kristina Amerhauser .
Ocijenjeno je da problem IFF-a nije dobro shvaćen te da je nedovoljno istražen.
“Nadamo se da će fokus Globalne inicijative na ovu temu povećati svijest o problemu i potaknuti učinkovitiju prevenciju i odgovore”, zaključila je Amerhauser.
O Globalnoj inicijativi
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) je mreža, kako je navedeno, profesionalaca koji rade na prvim linijama borbe protiv ilegalne ekonomije i kriminala.
“Kroz globalnu mrežu opservatorija civilnog društva za ilegalnu ekonomiju, pratimo trendove i radimo na izgradnji dokaza za efikasnije javne politike, širimo stručnost naše mreže i kataliziramo multisektorske i holističke odgovore na čitav niz kriminalih aktivnosti”, ističu.
S Fondom za otpornost Globalne inicijative, podržavaju aktiviste i lokalne nevladine organizacije koje rade u oblastima u kojima kriminal, kako je istaknuto, kritično podriva sigurnost i životne šanse ljudi.
