Hrvati kao najmalobrojniji moraju imati poseban tretman u BiH

Izaslanstvo Europske pučke stranke proteklog je tjedna u Sarajevu održalo niz važnih susreta šaljući jasne poruke o potrebi stabiliziranja stanja u zemlji te važnosti postizanja kompromisa oko izmjene Izbornoga zakona. Naglasak ovoga posjeta bila je izborna reforma bez koje BiH nema izgleda dobiti kandidacijski status. Jasno je to poručio u intervjuu za Večernji list BiH predsjednik kluba EPP-a u Europskome parlamentu, ugledni njemački političar Manfred Weber.

Večernji list: Imali ste više susreta u Sarajevu. Prijeti li opasnost od rata i raspada BiH?

– Razgovori koje smo imali stvorili su mi dojam da su napetosti jako velike. Razvoj događaja zabrinjava. To je jasno i zato je moja poruka i poruka Europske pučke stranke prema svim odgovornim političarima u zemlji bila da se u određenim trenucima trebaju ujediniti, pronaći zajedničko razumijevanje i pronaći rješenje. To je bila zapravo naša poruka.

Večernji list: Ali svejedno razlike između tri naroda u pogledu kako država treba izgledati su ogromne. Srpski secesionizam i bošnjački hegemonizam se sukobljavaju, a te posljedice najviše osjećaju najmalobrojniji Hrvati. Kako vi na to gledate?

– Za nas je država Bosna i Hercegovina, vrlo jasno kazavši, sastavljena od tri narodne komponente. Znamo da su Hrvati najmanji narod. Zato smo tražili od drugih da pokažu posebnu brigu upravo za najmalobrojnije. Za nas je to vrlo normalno. Tamo gdje imate različite narode, tada oni veći, brojniji, moraju pokazati posebnu osjetljivost prema manje brojnom dijelu populacije. Primijetio sam dosta spremnosti da se poštuje ta činjenica kada smo imali razgovore sa svim političarima. Doista moram reći da sam primijetio tu spremnost. Ali, ponovno želim istaknuti kako su tri naroda temelj ove zemlje i prema najmanje brojnima mora postojati poseban tretman.

Večernji list: Je li Milorad Dodik jedini problem u BiH budući da mnogi portretiraju ovu zemlju na tako pojednostavljen način?

– Daytonski mirovni sporazum je temelj svega. Svi potezi koje smo vidjeli iz Republike Srpske i Milorada Dodika jednostavno su neprihvatljivi. Oni moraju shvatiti, ako stvari budu doveli do kraja, onda će to imati posljedice, daljnje posljedice koje će uslijediti nakon američkih poteza. Želim naglasiti kako Europska unija ulaže jako puno novca u regiji i pokušava biti partner. Pokušava pomoći kako bi procesi napredovali. I da budem jasan, kada vidim Dodika i kako se stvari odvijaju, nije više jednostavno objasniti poreznim obveznicima kako se ulaže jako puno novca u ovoj regiji, a da istodobno nemate nikakav napredak. Dapače, stvari se vraćaju natrag. Svi potezi koji se događaju želimo da budu u interesu svih. Zato bih rekao da će ubuduće financiranje projekata biti uvjetovano.

Večernji list: Govorili ste s tonom optimizma oko popravljanja položaja Hrvata u BiH. Takav dojam očito ste stekli nakon susreta s bošnjačkim i hrvatskim političarima. Mislite li da bi se oni mogli dogovoriti oko političkih prijepora u BiH?

– Ne bih želio govoriti o detaljima budući da se to tiče političara koji su uključeni u reformu. Ponavljam, imam određeni optimizam, posebno kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva. Europska unija i američki prijatelji su tu kako bi pomogli, ponudili savjet i dali određenu potporu tome procesu. Ali, ponavljam, na domaćim je političarima da odrede kako će se stvari kretati naprijed, kako će živjeti zajedno, kako bi stvorili funkcionalnu državu. Mogu vam reći da bez rješenja izborne reforme, a to onda znači i bez funkcionalne države koja bi se trebala konačno uspostaviti nakon sljedećih izbora, a to onda znači i funkcionalne vlade, svaka vrata prema Europi bit će zatvorena. A EPP i ja želimo da se ta vrata otvore, želimo se boriti za kandidacijski status BiH. To BiH zaslužuje. Kada putujem u BiH, ne idem nikamo u tuđinu. Idem u Europu i buduću članicu EU-a. Mi u EPP-u doista u to vjerujemo. U ovoj grupaciji imam dosta prijatelja, među kojima je i Andrej Plenković. On je prvi koji se snažno bori za kandidacijski status BiH, ali uvjet za to je da riješimo probleme. Zato sam sve s kojima sam razgovarao u Sarajevu doslovno pozvao – ne napuštajte stol dok ne postignete sporazum. U suprotnom, imat će zatvorena vrata prema EU u dugom vremenskom razdoblju.

Večernji list: Iz Europskoga parlamenta imali smo nekoliko posjeta zelenih i socijalista, a takve poruke se mogu čuti i iz dijela semafor-koalicije u Berlinu kojima se isključivo podupire jedna strana u BiH. Koliko je takav pristup opasan za BiH, ali i za samu Njemačku da se tako jednostrano odnosi?

– Moja je uloga zastupati EPP. Rekao bih da je glavna odgovornost na političarima iz BiH koji sjede za stolom kako bi se postigao dogovor. A to su stranke koje su pridružene članice EPP-a. Dakle, mi smo oni od kojih se očekuje postizanje dogovora. Ovdje i u regiji. Uz to želim istaknuti kako su Andrej Plenković, ali i Aleksandar Vučić dio EPP grupacije. Mi imamo veliku odgovornost. Postoji različit odnos prema ovoj regiji i BiH. Ali želim ponoviti kako je za nas Dayton temelj s tri naroda, a većine moraju posebnu pozornost posvetiti onima koji su manje brojni. U ovome slučaju to je zaštita hrvatskih interesa.

Večernji list: Bojite li se da bi se nakon odlaska Angele Merkel prostor za zapadni Balkan mogao zauvijek zatvoriti u smislu integracije u EU?

– Ne uopće. Angela Merkel je bila snažan zagovornik eurointegracija zapadnoga Balkana i u tu je inicijativu jako puno osobno ulagala. No, moram reći kako postoji zajednički osjećaj, zajedničko razumijevanje da mi moramo integrirati zapadni Balkan u Europsku uniju. Ovaj dio jest Europa i dio je Europske unije. Sve rasprave o proširenju povezane su s temeljnim pitanjem gdje taj proces završava, gdje su konačne granice. Uvjeren sam da trebamo pojasniti naše stavove prema Turskoj, da kažemo da su oni važni partneri i da trebamo raditi zajedno, no da Turska neće postati članica Europske unije. Usto, imamo i pitanje granica između Turske i Grčke koje su i granice Europske unije. Ako to razjasnimo, mislim da će ljudi u Europskoj uniji biti spremni integrirati zapadni Balkan u EU. Nema nikakve dvojbe da je zapadni Balkan dio EU-a. Problem u proširenju jest što se stvorio dojam kako se radi o beskonačnome procesu u kojemu se ne zna što su krajnje granice. Ali, kada se vratimo na stvari na terenu, mi očekujemo od zemalja ispunjavanje temeljnih uvjeta. U slučaju BiH, to je Izborni zakon. Zato je to bila moja glavna poruka. Bez toga, ne može se govoriti o kandidacijskome statusu niti o procesu proširenja.

Večernji list: Ako ove zemlje ostanu dugo izvan dvorišta EU-a, nekih 10 – 15 godina, smatrate li opasnošću da se nađu u ruskoj i turskoj zoni interesa?

– Ovo je područje apsolutno u našem dvorištu. No, imamo vanjske igrače koji pokazuju zanimanje u regiji, a uključeni su i u Ukrajini. A dugoročno gledano i Kina je veliko iskušenje za sve nas. No, ja nisam trenutačno zabrinut za regiju zapadnoga Balkana zato što ljudi u regiji, u BiH, Hrvati, Bošnjaci i Srbi znaju da je njihova budućnost europski način života. A to je život unutar otvorene, slobodne, transparentne, demokratske Europe. Oni svi to žele. Mi primjećujemo i rastući nacionalizam u Republici Srpskoj, ali čak i tamo ljudi sebi postavljaju pitanja tko zaista radi na razvoju zdravstvenog sustava, tko donosi poslove u regiji, tko nastoji zaustaviti odlazak mladih. To su pitanja koja su na stolu i posve sam uvjeren da će velika većina građana BiH reći kako im Kinezi to ne mogu omogućiti, ni Rusi ili pak Turci. To je Europa koja je njihova konačna destinacija. Mi smo snažno prisutni na zapadnome Balkanu i snažno vjerujemo da je budućnost u EU.

Večernji list: Kako gledate na ulogu Hrvatske prema ovome dijelu Balkana, a posebice premijera Plenkovića oko rješavanja prijepora u BiH?

– On igra jako važnu ulogu. On snažno brani hrvatske interese. To je ono što radi. Potpuno sam siguran da, braneći hrvatske interese, nastoji osigurati svim hrvatskim građanima i hrvatskome narodu u Bosni i Hercegovini jasnu proeuropsku budućnost. To je ono u što on vjeruje i što snažno zastupa. U najboljem interesu Hrvatske je da bude snažan stup. Na europskoj razini gospodina Plenkovića se doživljava snažnim glasom i autoritetom koji te interese može jasno predstaviti, jasno istaknuti položaj Hrvata u BiH. To je doista ono što on radi. On, ponavljam, štiti hrvatske interese, ali to radi na krajnje konstruktivan način kako bi se rješenje pronašlo i ja to snažno poštujem, a to je u najboljem interesu hrvatskog naroda.