Herceg Bosna bila težnja za ravnopravnošću
Polaganjem vijenaca i molitvom na Trgu širokobrijeških žrtava jučer je počelo obilježavanje Dana Zapadnohercegovačke županije i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Nakon polaganja vijenaca, u kinu Borak u Širokom Brijegu održana je svečana sjednica Skupštine Zapadnohercegovačke županije.
Ugledni gosti
U prepunoj dvorani našle su se ugledne osobe iz političkog, gospodarskog, kulturnog, akademskog miljea cijele županije, preživjeli utemeljitelji Herceg Bosne, ali i gosti iz okolnih županija i Republike Hrvatske. Kako je to činjeno uvijek, sjednica je započela himnom hrvatskog naroda, a potom je minutom šutnje odana počast onima koji život položiše za slobodu.
Nakon što je predsjednik Skupštine Zapadnohercegovačke županije Ante Mišetić pozdravio nazočne goste, otvorio je svečanu sjednicu ističući kako smo svjedoci uzurpiranja vlasti te da se pokazalo kako je Herceg Bosna i danas itekako potrebna kao i zajedništvo.
– Držimo se skupa kako bi Bosna i Hercegovina bila bolja jer to je država i hrvatskog naroda – istaknuo je u svome obraćanju predsjednik Skupštine Zapadnohercegovačke županije Ante Mišetić.
Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Dan Zapadnohercegovačke županije obilježava se 18. studenoga. Upravo je toga datuma 1991. godine utemeljena Hrvatska zajednica Herceg Bosna kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina Hrvata u Bosni i Hercegovini. Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da bi se u kolovozu 1993. godine, slijedeći Owen – Stoltenbergov mirovni plan, preoblikovala u Republiku.
Tom prigodom istaknuto je kako je Herceg Bosna bila izraz i težnja hrvatskog naroda u BiH za ravnopravnošću.
– Odluka o Herceg Bosni bila je u to vrijeme itekako bitna i potrebna. Međutim, ona je danas možda još i bitnija unatoč njezinu sotoniziranju onih kojima je ona jedina prepreka da se Hrvati izbrišu iz Herceg Bosne, oni koji su u vrijeme njezina osnivanja govorili da to nije njihov rat, a danas zasluge za njezinu obranu pripisuju sebi. Što ona znači pokazali ste vi, i kod križa i u ovoj dvorani. Mi smo danas u situaciji kakva je bila ‘91. samo što se ne gine – rekao je Vlado Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosne, čovjek koji je u vrijeme rata u Herceg Bosni vodio resor gospodarstva, a potom bio ministar obrane i predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine.
Ovo je dan kada su se s govornice prisjećali i ljudi koji su na ovim prostorima položili svoj život za državu Bosnu i Hercegovinu vjerujući da će ona biti država ravnopravnih naroda, kako je ona i definirana Ustavom. Prisjetili su se i žrtava u Vukovaru i Škabrnji te drugim dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić govorio je okolnostima u kojima je nastala Herceg Bosna, a njegovo poznavanje situacije utemeljeno je na činjenici da je upravo on tih godina bio zastupnik u parlamentu.
Žrtve nisu bile uzaludne
– Najprije Srbi nisu htjeli BiH, a Muslimani su htjeli živjeti u zajedničkoj državi. Hrvati su htjeli BiH. U to vrijeme Srbi su osnovali republiku srpskog naroda, a Muslimani, tako su se tada zvali, Nacionalno vijeće za obranu muslimanskog naroda. Sve je to bilo prije osnivanja Herceg Bosne. I sada se nama spočitava ta zajednica. Danas Bošnjaci imaju isti koncept kao Srbi prije raspada zajedničke nam države, a to se moglo nasluti još od samoga početka samostalne Bosne i Hercegovine. Zato se prisjetimo naših poginulih jer njihove žrtve nisu bile uzaludne – zaključio je Ćosić.
Kažimo i to kako je jučerašnje slavlje u središtu Zapadnohercegovačke županije uveličao i Djevojački zbor Glazbene škole Široki Brijeg u pratnji tamburaškoga orkestra. •
