GRADONAČELNIK LIVNA: Cilj je potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva i privući potencijalne ulagače

Agroturizam, poljoprivreda i proizvodnja čiste energije samo su neke od prednosti Livna i livanjskog kraja s kojima želi konkurirati u gospodarskom smislu, a uz olakšice koje nudi Grad za investitore, želja je podići životni standard i od Livna stvoriti uspješnu gospodarsku priču. O planovima razvoja za Večernji list govorio je gradonačelnik Darko Čondrić.

Poznato je kako Livno ima izvrsne preduvjete za razvoj niza grana poljoprivrede, a napose stočarstva. Kakva je trenutačno situacija, gdje leže potencijali, kao i ključne prednosti?

– Prednosti područja Livna za ulaganje su višestruke. Posebno ako govorimo o potencijalima za razvoj poljoprivrede. Grad Livno dodjeljuje u zakup većinu raspoloživih poljoprivrednih površina kojima upravlja. Značajne grane stočarstva su govedarstvo i ovčarstvo. U sklopu izrade nove strategije razvoja Grada Livna za razdoblje od 2022. do 2027. godine posebna pozornost posvetit će se upravo poljoprivrednoj proizvodnji kao jednoj od gospodarskih djelatnosti s tradicijom, ali i mogućnostima za unaprjeđenje i razvoj Livna u razdoblju koje dolazi.

Koliko Grad može napraviti u kontekstu potpore domaćim proizvođačima?

– Grad nastoji nizom aktivnosti i mjera poticati poljoprivrednu proizvodnju u okviru svojih mogućnosti. Mala i srednja poduzeća, kao i obiteljska gospodarstva u središtu su naše pozornosti. Istaknut ću samo sufinanciranje nabave sjemenskog materijala, kao i sufinanciranje nabave sadnog materijala jagodičastog i bobičastog voća. U gradskoj nadležnoj službi posljednjih smo godina proveli nekoliko projekata za razvoj pčelarstva. Velika je prednost livanjskog kraja u mogućnosti proizvodnje meda u ekološki čistim uvjetima. Također smo posredstvom naše službe sufinancirali nabavu plastenika za proizvodnju povrtnih kultura. Na snazi je i odluka o popustu na zakup poljoprivrednog zemljišta. Također, u planu je i provođenje komasacije, što bi olakšalo bavljenje poljoprivredom, racionalnije korištenje zemljišta i smanjenje troškova proizvodnje. Velika pozornost posvećuje se i turizmu koji je u ekspanziji na našem području. Nedavno smo pokrenuli rad gradske Turističke zajednice kojoj je jedan od ciljeva promovirati Livno kao turističku destinaciju. Našu prednost vidimo u razvoju ruralnog i agroturizma koje se usko može vezati uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Livno je izradilo vodič za investitore koji donosi niz korisnih informacija. Koliko Gradska uprava može olakšati postojećim i budućim investitorima realizaciju poslovnih ideja?

– Poslovi koji su u okviru jedinice lokalne samouprave naši su prioriteti, od uređenja grada i naselja, prostornog i urbanističkog planiranja, do komunalnih djelatnosti. Moj rad i rad službi usmjeren je na nove projekte i razvijanje grada, prije svega u infrastrukturnom, pa onda i u svakom drugom pogledu. U tom kontekstu istaknuo bih aktivnosti kojima na određeni način, kako ste rekli, olakšavamo budućim investitorima. Tako smo nedavno na Gradskom vijeću donijeli odluku o oslobađanju obveze plaćanja naknade koja se obračunava u iznosu od 58 KM po četvornom metru korisne površine građevine za uređenje građevinskog zemljišta na području regulacijskog plana Rasadnik, nove poslovne zone. Cilj je potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva i privući potencijalne ulagače. Naknade je oslobođeno prvih pet ulagača, vlasnika građevnog zemljišta pri izgradnji poslovnih objekata. Na prostoru Grada Livna uskoro bi trebala početi izgradnja najvećeg vjetroparka u BiH od kojega će na osnovi ugovorenih naknada i naša lokalna zajednica imati koristi. Poznato je da područje Livna ima velike potencijale iskoristivosti vjetra i sunca za proizvodnju zelene energije.

Livno ima četiri gospodarske zone. Koliko one generiraju novih vrijednosti te koliki je njihov potencijal za daljnji razvoj i širenje opsega poslovanja?

– U cilju stvaranja boljih uvjeta za potencijalne investitore i privlačenja stranih ulagača formirane su gospodarske zone Jug, Begovača, Brda i Rasadnik. Cilj je bio stvaranje boljih uvjeta za investitore, poticanje ulaganja u proizvodnu djelatnost, a time i otvaranje novih radnih mjesta te smanjenje broja nezaposlenih. U zoni Jug, koja je smještena uz magistralnu cestu i koja je popunjena, otvoreno je nekoliko poslovnih objekata trgovinske, uslužne i proizvodne djelatnosti s oko 250 zaposlenih. Gospodarska zona Begovača prostire se na trideset i pet hektara. I za ovu zonu napomenuo bih da imamo dobar primjer ulaganja. Riječ je o belgijskoj tvornici u kojoj se proizvode dijelovi za vodeće svjetske kompanije koje se bave proizvodnjom zrakoplova Airbus i Boeing. Ova tvornica proizvodi i opruge te alate za sve industrije te ima pogone s najmodernijom svjetskom tehnologijom. Zapošljava oko trideset osoba, među kojima su i visokoobrazovani inženjeri strojarstva. Ostvarili su jako dobru suradnju s našom srednjom strukovnom školom te je pogon u Livnu s trenutačnom tehnologijom i znanjem zaposlenika potencijalni rasadnik za razvoj sličnih tvrtki. Također, posljednjih je mjeseci još jedna belgijska tvrtka registrirana u našem gradu. Tu je i poljoprivredno-proizvodna i poslovna zona Brda kojom smo povećali poslovne lokacije. U zoni Rasadnik prodali smo nekoliko većih parcela i očekujemo izgradnju poslovno-proizvodnih objekata.

Koje su prednosti za razvoj malih i srednjih poduzeća u Livnu? Kako Livno prepoznaje ovaj oblik gospodarstva kao važan za zapošljavanje i podizanje životnog standarda?

– Istaknuo sam da su u središtu naše pozornosti, a u skladu s našim mogućnostima, svakako mala i srednja poduzeća te obiteljska gospodarstva. Grad općenito financira odlazak i predstavljanje malih i srednjih poduzeća iz Livna na sajmovima. Navest ću primjer projekta kojim smo pomogli livanjskim proizvođačima meda, pčelarima. Realizirali smo ga u suradnji s dobrotvornom organizacijom “MAID” iz Sarajeva i livanjskom Udrugom pčelara “Li-Vrisak”, i to u okviru projekta “Održivo pčelarstvo za marginalizirane obitelji i ruralno stanovništvo”. Dodijeljeno je stotinu pčelinjih društava i opreme za pčelarstvo s kompletnom opremom za bavljenje pčelarstvom. Time smo pružili potporu pčelarima i onima koji žele u tom smjeru razviti svoje poslovanje. Svakom korisniku dodijeljeno je deset pčelinjih društava s kompletnom opremom za bavljenje pčelarstvom. Također, Udruga “Li-Vrisak” dobila je strojeve za proizvodnju satnih osnova te punionicu meda. Predviđeno je kreiranje dizajna i ambalaže za med, kao i održavanje sajma pčelarstva. Vrijednost projekta je oko 130.000 KM. Kako bi se zadovoljile sve potrebe proizvođača meda, početkom ove godine pokrenut je novi projekt “Zaštitimo pčele – spasimo ekosustav” ukupne vrijednosti oko 150.000 KM, a koji financira njemačka organizacija “Help”. Pružili smo potporu poduzetničkim idejama posredstvom Tehnološkog parka “Linnovate” u obliku financiranja akademije za oko deset startupova i uspostavu odjela za poslovnu potporu gdje će biti dostupni stručnjaci iz različitih područja koji će mentorirati minimalno pet novoregistriranih poslovnih subjekata.

Možete li se osvrnuti na do sada urađeno u ovom mandatu? Koji su ključni infrastrukturni projekti koji su se radili te koji su u planu?

– Uskoro ćemo početi s realizacijom projekta izmjene krovišta na zgradi Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić”, za što smo od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dobili sredstva u iznosu od 320.000 kuna. Ostatak sredstava osigurao je Grad. Istaknuo bih također i značajan projekt “Održiva proizvodnja livanjskog sira” koji smo realizirali s našom Udrugom “Cincar” i Češkom razvojnom agencijom. Danas imamo certificiran i zaštićen livanjski sir. U sklopu projekta otvoren je i županijski Zavod za hranu i veterinarstvo, izgrađeno je i opremljeno deset mini sirana te na koncu skladište za zrenje sira i Zadruga. Potpisan je i ugovor za izgradnju poljoprivrednog centra na istoj lokaciji, gdje bismo smjestili dio opreme za pčelare te mini komore za OPG-ove. Na području Livna i dalje govorimo o najvećem projektu, a to je nastavak izgradnje vodovoda za čitav Grad te je u tijeku projekt vodospreme i sekundarne mreže Ljubunčić te je raspisan natječaj za izvođača.

Osim jačanja ekonomije, koje su još mjere s kojima se ide u popravljanje demografske situacije?

– Mi našim sugrađanima nastojimo konkretnim odlukama donekle poboljšati životni standard. Svake godine Grad u proračunu planira sredstva za predškolske ustanove. Novac za rad vrtića dodjeljuje se svim ustanovama bez obzira na to je li riječ o gradskom vrtiću ili su oni u privatnom vlasništvu. Imamo odluku o naknadi za novorođenu djecu. Za prvo dijete ona iznosi 600 KM, za drugo i treće novorođeno dijete 900 KM, a za četvrto i svako sljedeće 1200 KM. Već dugi niz godina za svakog našeg školarca, i u osnovnim i u srednjim školama, osiguravamo besplatan školski prijevoz. Također sufinanciramo nabavu udžbenika za djecu iz socijalno ugroženih obitelji.