Krumpir je u tom mjestu bio i ostao glavna poljoprivredna kultura. Njemu u čast upriličena je i ova manifestacija.

“Jednom riječju, on je za nas, ljude koji žive u Glamoču, jedna kultura koja je vrlo značajna za opstanak i život”, kaže proizvođač krumpira Ilija Radoja.

“Jednostavno, to je biljka koja je naš ponos, najveći ambasador Glamočkog polja, sigurno. Glamoč se proslavio kroz svoj krompir i mi njemu već 12. put odajemo počast”, navodi načelnik Općine Glamoč  Nebojša Radivojša.

Bio on crveni ili bijeli, onima koji se dobro razumiju u kvalitetu krumpira jedino je bitno da je on glamočki.

“Glamočki krumpir čini posebnim taj geografski smještaj i uzgoj na većoj nadmorskoj visini i tu automatski dolazi do posebnijeg okusa na temelju povećanja suhe materije”, smatra proizvođač krumpira Ivan Jozek.

Ilija Radoja kaže da je trenutna cijena krumpira u Glamoču 60 feninga po kilogramu.

“To je jedna dosta solidna cijena, a mislim da ni kupcima nije preskupa”, mišljenja je Radoja.

Iako po kvaliteti glamočkom krumpiru nema ravnoga, njegovi proizvođači ipak ne profitiraju kao nekada.

Prvi problem Glamoča je Glama, tvornica za preradu krumpira koja od rata nije u funkciji, a drugi problem je, naravno, uvozni krumpir.

“Tržište su gradovi naše države BiH: Bihać, Banjaluka, Sarajevo, to su najveći centri gdje ide”, navodi referent za poljoprivredu Općine Glamoč Slobodan Paštar.

Na ovoj manifestaciji mogle su se kušati i mnoge delicije od krumpira.

“Razne pite od krumpira, polpeti, šnicle od krumpira…”, navodi nastavnica u Osnovnoj školi „Glamoč“ Anđela Galić.

Pa čak i torta od krumpira. Inače, unatoč ne baš pogodnim vremenskim prilikama, ovogodišnji urod krumpira u Glamoču bio je veoma dobar, a posađen je na površini većoj od 300 hektara.

BHRT