Fra Ante Pranjić: Zlatni Interstas je priznanje o važnome kulturnom koraku u tomislavgradskoj općini

Zlatni Interstas 2016. dodjeljen je Franjevačkom muzeju „Fra Jozo Križić“ u Tomislavgradu.

Na međunarodnoj smotri turizma 11. studenoga 2016. godine u Solinu, u hotelu Prezident, dodijeljen je Franjevačkom muzeju „Fra Jozo Križić“ Zlatni Interstas 2016. Odluka je to stručnoga međunarodnog ocjenjivačkog odbora koji djeluje od 1994. godine. Ovom prigodom porazgovarali smo s osnivačem i ravnateljem Franjevačkoga muzeja u Tomislavgradu, donedavnim gvardijanom Franjevačkoga samostana fra Antom Pranjićem.

Je li procedura za sudjelovanjem na Interstastu bila zahtjevna i komu možemo zahvaliti što je muzej predstavljen na spomenutoj međunarodnoj smotri?

– Najprije srdačan pozdrav Vama i svim našim čitateljima od našega kustosa mr.arh. Stipan i mene muzejskog ravnatelja. Naš muzej i galerija prepoznati su bez posebnih prijavljivanja za sudjelovanjem na Iterstasu. Učinili su to: više televizijskih priloga u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, naš muzejski vodič na tri jezika, ali i brojni posjetitelji iz BiH i Hrvatske, pa i inozemstva.

S obzirom da naš muzej sadrži vrijednu sakralnu, etnografsku, etnološku, arheološku te posebno zanimljivu i na ovim prostorima jedinstvenu afričku zbirku, a tu je i stalni postav svjetskoga grafičara Virgilija Nevjestića i još osam akademskih slikara iz duvanjskog zavičaja, je li ova nagrada očekivana ili je možda ipak riječ o iznenađenju?

– Nismo očekivali nikakvih javnih priznanja. Svjesni smo da živimo u Duvnu koje su stoljećima tek rijetki primjećivali, a mnogi su ga zaobilazili. Kad sam se povratio u Duvno u 2010. godine bilo mi je teško pri srcu: samostan oronuo, ispred crkve neuređeno i neograđeno, a od ulice sve zahrđalo. Putem kroz ogradu se dizala prašina u nebesa, a brdo zatvorilo prozore samostana. Crkva je vapila za obnovom, te su i vjernici sve glasnije spominjali. A u pastoralnom centru mnoštvo prikupljenih predmete na vješalicama, u sanducima, vrećicama, na stolovima. Na gornjem katu na zidovima su goli betonski elementi, a na podu nema ni poravnanja (estriha). Svi su već više od 20 godina govorili o muzeju, ali muzeja ni galerije nije bilo. U dogovoru sa svojim fratrima, shvatio sam da treba strpljivo i dugotrajno raditi i obići mnoga vrata u inozemstvu tražeći novčanu pomoć. Bogu hvala, uspjeli smo. Brdo je otkopano i put asfaltiran u 2011. godini. Samostan je obnovljen u 2012., a muzej je otvoren 5. srpnja 2013. godine. Dolazili su stručni radnici iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu i uspostavili pet muzejskih zbirki. Muzeju se pridružila i Zavičajna galerija. Mnogobrojni posjetitelji i gledatelji su to primijetili. I priznanje je stiglo. Hvala im!

Što za našu općinu znači jedno ovakvo međunarodno turističko priznanje?

– Ovo priznanje govori o važnome kulturnom koraku u našoj općini. Sad posjetitelji, ne samo da neće Duvno zaobilaziti, nego će namjerno dolaziti i obilaziti arhitektonske, umjetničke, muzejske i galerijske vrijednosti i doživjeti dio duše duvanjskoga čovjeka.

Nesumnjivo, veliko je to priznanje za naše franjevce i misionare u Africi koji su zaslužni da očima domaće i svjetske javnosti možemo ponuditi vrijedne izloške muzejskih zbirka, zar ne?

– Imate pravo. Ove godine nas je posjetila i ravnateljica muzeja iz Trebinja i zadivila se. Kaže: „Nisam očekivala takvo nešto uređeno u Duvnu“. Svi koji dođu ugodno se iznenade kako je lijepo uređen prostor i ukusno posloženo pet zanimljivih zbirki uz dio filatelije i numizmatike. Zbirka iz Konga-Afrike je posebno zanimljiva svima koji dođu. Za tu zbirku su zaslužni naši misionari, koji su više od 45 godina sa siromašnom crnom braćom u Kongu. Hvala im!

Jesmo li kao domaćini dovoljno svjesni vrijednosti institucije kao što je Franjevački muzej „Fra Jozo Križić“ i Zavičajna galerija?

– Teško je govoriti u tuđe ime. Ali mislim da odgovorni ljudi u našoj općini to ozbiljno shvaćaju i nastoje pomoći koliko god mogu. Vi znate da je Općinsko vijeće skupa s našim samostanom i suosnivač te ustanove. Nisam siguran da naši obični radnici znaju i koliko znaju cijeniti te vrednote.

Očekujete li da će tomislavgradski muzej i galerija nakon predstavljanja na Interstasu imati veću turističku posjećenost i korist u materijalnome smislu?

– Nadamo se da će puno više ljudi čuti i zaželjeti posjetiti naš muzej i galeriju, posebice skupine koje obilaze našu županiju i ove krajeve. Split, Solin, Sinj i Imotski su tako blizu za današnje vrijeme. U ljetno i jesensko vrijeme dolaze skupine autobusima, koje obiđu skoro cijelu županiju: Kupres, Ramu, Livno i naše Duvno i to u jednom danu.

Kakvi su Vaši daljnji planovi u svezi muzeja?

– Primjetili ste da je naš muzej uključen u znanstvena istraživanja arheoloških prostora. Naš kustos mr. arh. Stipan Dilber dobro se povezao sa sveučilištem u Zadru, Ljubljani, Mostaru, Zagrebu. Kad god vrijeme dopušta, stručno se iskopava po jedan prostor i znanstveno obrađuje. Tako nas je zamolio gosp. Husein Smajić iz Vesele kod Bugojna da preuzmemo istraživanje srednjovjekovne bazilike na njegovu imanju. U ime našega muzeja istraživao je arh. Ljubo Oreč. S našim kustosom Stipanom su odnijeli pronađene dijelove plašta plemićke nošnje sa zlatnim nitima. Nosili su to u Zagreb i stručno očistili, zaštitili. Tako, sad gosp. Smajić može to predstaviti posjetiteljima. U muzejskim prostorijama se svi nađeni predmeti čiste i stručno obrađuju. S istraživanjima se povećava broj predmeta koje bi bilo dobro predstaviti javnosti, ali naš prostor je ograničen. Naš muzej se uključuje u znanstvena istraživanja arheoloških mjesta u Duvanjskom kraju, pa i šire.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim odnosom općinskih, županijskih i državnih institucija prema Franjevačkom muzeju?

– Mogu reći da jesam. Naš gradonačelnik je na visini zadatka i odgovornosti. Županija nastoji i ne zaboravlja nas. A i Federacija nas se zna sjetiti. Hvala im svima.

Što je s potoporom Vlade RH?

– Nažalost, u proteklih pet godina, Vlada RH nas se nije sjetila. Tak smo ove godine uspjeli dobiti pomoć za čitaonicu. Hvala im.

Ove godine je postavljen kamen temeljac za izgradnju lapidarija u blizini muzeja gdje bi trebali biti izloženi duvanjski epigrafski spomenici. Dokud se stiglo s tim projektom?

– Obavljeni su pripremni radovi terena. Izliven je temelj i prva betonska ploča. Očekujemo pomoć od europskih fondova da nastavimo zidanje. Naravno, da će nam dobro doći bilo koja novčana pomoć: bilo Hercegbosanske županije, Federacije, RH, kao i europskih fondova. Nadamo se da će tomu doprinijeti i ovaj naš razgovor. Hvala Vama i hvala svima, uz naš franjevački pozdrav „Mir i dobro“!

Z.S./TC