Europska agenda program je Borjane Krišto za novi saziv državne Vlade
Mandatarka novoga saziva Vijeća ministara BiH Borjana Krišto danas će predstaviti ekspoze rada ove državne institucije u kojemu će, kako se doznaje, ključni naglasci biti vezani uz provedbu reformi i europski put Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će Krišto dobiti potporu većine koja je okupljena oko HDZ-a BiH, stranaka probošnjačke “osmorke” te SNSD-a i njegovih koalicijskih partnera te i formalno biti imenovana predsjedateljicom novog saziva Vijeća ministara. Opsežan ekspoze podijeljen je u nekoliko segmenata, od prioriteta u radu Vijeća ministara i donošenja niza novih zakona, izmjena raznih propisa koji bi trebali pogurati zemlju naprijed prema euroatlantskim integracijama do suradnje s drugim razinama vlasti, institucijama Europske unije, ali i susjednih zemalja.
Agenda prioriteta
Zadaće novih vlasti posložene su kao svojevrsna agenda ispunjavanja prioriteta koje je naznačila Europska komisija kada je BiH prije nekoliko godina uvjetovala da napravi sljedeći korak kako bi dobila kandidacijski status. Iako ti prioriteti nisu ispunjeni, osim tek nekoliko njih, kao što je prvi – održavanje lokalnih izbora u Mostaru i izbor novoga Gradskog vijeća i gradske uprave, nije se puno odmaklo u proteklome sazivu koji je bio jedan od najneučinkovitijih u novijoj povijesti BiH. To, međutim, ne treba čuditi s obzirom na čudne poteze međunarodne administracije u BiH, ali i vođenja inat-politike u zemlji. Za razliku od prošloga saziva, gdje se politika debelo umiješala u njegov rad, novo Vijeće ministara trebalo bi biti mnogo učinkovitije. Pokazuje to i narativ političkih dužnosnika koji su se angažirali oko njegova okupljanja. I dok se u protekle četiri godine uglavnom podizala ljestvica krivnje tko bi to mogao izdati narodne i interese zemlje ili entiteta, nijedna izjava značajnijih čimbenika ne ide u tome smjeru. Možda je ključna odrednica kako će stranke uključene oko strukture novih vlasti realizirati one projekte o kojima postoji suglasje. To, međutim, ne znači da će se sa strane ostaviti teška politička pitanja u kojima više od desetljeća nema napretka, jer bez rješavanja svih tema nije moguće očekivati iskorak, a to je otvaranje pregovora o članstvu. Uz izbore u Mostaru, vlasti će morati, ponajprije na razini Vijeća ministara, potaknuti kako bi konačno rezultate počeo davati Mehanizam koordinacije na svim razinama kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU. Dugi niz godina zakočen je rad Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje zbog pokušaja da BiH nametne EU pravila donošenja odluka unutar ovoga tijela. Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto sa svojim timom radit će kako bi se poboljšao institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se osigurala pravna sigurnost raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti, olakšalo da država brže preuzima pravnu stečevinu EU. Tu je i donošenje izmjena Zakona o VSTV-u, rješavanja pitanja stranih sudaca u Ustavnome sudu BiH te provedba njegovih odluka.
Legitimno predstavljanje
Posebnu ulogu Vijeće ministara imat će u jačanju prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam. Među zahtjevima EU je i jačanje medijskih sloboda i slobode izražavanja, zatim zaštita prava manjina te dovršiti bitne korake u reformi javne uprave. Iako to nije u najizravnijoj nadležnosti Vijeća ministara, reforma izbornog zakonodavstva jedno je od najvažnijih pitanja čije se rješavanje očekuje od novih vlasti. A to podrazumijeva pronalaženje formule kako bi se s jedne strane osiguralo legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, što je sastavni dio daytonske ustavne arhitekture, te zajamčila mogućnost svim građanima da imaju prava, ponajprije u izbornome procesu. Brojne ove teme ujedno bi trebale biti ključne zadaće rada članova Vijeća ministara BiH. Tek nakon potvrde predsjedateljice Krišto, počinje procedura izbora i ostalih članova Vijeća ministara BiH. Postupak je isti. Imena devet kandidata bit će dostavljena Središnjem izbornom povjerenstvu te nadležnim sigurnosnim agencijama koje će obaviti provjere te dostaviti odgovor dobivaju li prolaznu ocjenu kako bi se njihova imena mogla naći na sjednici Zastupničkog doma. Kako sada stvari stoje, novi saziv Vijeća ministara realno je očekivati u prvome dijelu siječnja 2023.
vecernji.ba
