EP HZ HB danas kreće s gradnjom CHE Vrilo, projektom vrijednim 90 milijuna eura
Već je drugu godinu EP HZ HB dobio pozitivno revizijsko izvješće. Što je rezultiralo takvim mišljenjem?
– Kad sam došao na mjesto generalnog direktora u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, napravili smo detaljnu analizu poslovanja. Sukladno dobivenim rezultatima, napravili smo niz promjena u poslovnoj politici. Isto tako, knjigovodstvenu politiku uskladili smo sa zakonima i propisima koji definiraju tu materiju i poslovanje smo općenito uskladili sa svim zakonima i propisima, što za rezultat ima pozitivno revizijsko izvješće.
Prošla je godina bila jedna od najlošijih u hidrološkom smislu u povijesti, međutim, EP HZ HB d.d. Mostar poslovao je pozitivno. U čemu je tajna uspjeha?
– Točno. Godina 2017. bila je najlošija u hidrološkom smislu od osnivanja našega poduzeća. Prepoznali smo na početku godine moguću situaciju i počeli smo odmah preventivno djelovati u smjeru smanjenja troškova u svim segmentima našega poslovanja gdje je to bilo moguće. Naravno da smo vodili računa da pogonska spremnost ne bude ugrožena. Dakle, napravili smo drastične rezove u svim dijelovima koji ne utječu na našu primarnu djelatnosti, proizvodnju električne energije, i upravo smo zbog toga godinu završili pozitivnim poslovnim rezultatom.
VE Mesihovina je u funkciji već tri mjeseca. Kakvi su rezultati? Koliko je električne energije proizvedeno u tome razdoblju?
– Kao što ste već znate, prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini, VE Mesihovina, puštena je u pogon 14. ožujka 2018. godine u Gornjem Brišniku u općini Tomislavgrad. I od tada je u potpunosti opravdala sva očekivanja. Proizvela je više od 39.000 MWh. Ukupna proizvodnja električne energije u našem sustavu povećat će za 165,17 GWh godišnje, što je 10% od ukupne proizvodnje. Uz prosječnu potrošnju kućanstva od 6000 kilovatsati godišnje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava.
Danas se polaže kamen temeljac za CHE Vrilo. Kolika je važnost tog projekta za JP EP HZ HB d.d. Mostar?
– Projekt je CHE Vrilo projektnom i studijskom dokumentacijom razmatran još 60-ih godina 20. stoljeća. Ozbiljnost toga projekta potvrđuje i dva puta njegovo proglašavanje projektom od javnoga interesa, što je učinila Vlada Federacije BiH 2006. i 2010. A njegovu važnost za naše poslovanje i razvoj ne potvrđuju samo svi naši poslovni programi i planovi još od 2006. do danas nego i strateški i planski dokumenti energetskih i studija razvoja u BiH. Dakle, u svim relevantnim dokumentima korištenja resursa i prostora za energetsku infrastrukturu na svim razinama vlasti u FBiH CHE Vrilo je uvršten i tretiran kao prioritetni proizvodni objekt od javnoga interesa. Projekt CHE Vrilo podržala je Općina Tomislavgrad, Hercegbosanska županija, Vlada FBiH, kao i Vijeće ministara BiH. CHE Vrlio će se financirati odobrenim kreditnim i grant sredstvima KfW-a. Savezna Republika Njemačka prepoznala je važnost toga projekta ne samo za naše poduzeće već i za BiH, a osobito za bilateralnu financijsku suradnju tih dviju država. Svakako vrijedi spomenuti da je realizacijom kapitalnih projekata Vlada SR Njemačke otpisala dug Bosni i Hercegovini u iznosu od oko 20 milijuna eura. Zašto to sve navodim, važnost CHE Vrilo je trostruka i za energetski sustav BiH, za lokalnu zajednicu i Elektroprivredu HZ HB d.d. Mostar. Važnost će CHE Vrilo, uz postojeću CHE Čapljina, u elektroenergetskom sustavu sigurno rasti izgradnjom budućih vjetroelektrana i posljedičnim povećanjem utjecaja pogreške prognoze njihove proizvodnje na rad sustava. Elektroenergetskom sustavu ponudit će se novih 196,13 (osamsatni crpni rad) MWh/god., čime će se pridonijeti smanjenju zagađenja štetnim plinovima u iznosu oko 156,90 tCO2/god. Za redoviti pogon VE Mesihovina i integraciju ostalih, budućih vjetroelektrana u okruženju, potrebno je osigurati kapacitete CHE Vrilo kao dodatne sekundarne i tercijarne P/f regulacije. Od CHE Vrilo šira zajednica imat će brojne socioekonomske koristi. Proizvodnja električne energije iz takve hidroelektrane može samo podržavati ekonomski razvoj i poboljšati kvalitetu života. Osigurat će se prihodi lokalnoj zajednici od naknada, otvorit će se nova radna mjesta i poslovi za brojne tvrtke na izvođenju radova, isporuci i ugradnji opreme. CHE Vrilo koristit će vode rijeke Šuice i vodu Buškoga jezera, ovisno o njezinu načinu rada. Predložena lokacija za izgradnju crpne hidroelektrane, osim tehničkih i ekonomskih kriterija, zadovoljava i postavljene kriterije utjecaja i mjera zaštite okoliša. Donji bazen CHE Vrilo u potpunosti je smješten unutar postojeće akumulacije Buško jezero i zauzima samo oko 2% površine Buškoga jezera. Izgradnjom predviđenih akumulacija stvaraju se preduvjeti za unapređenje vodoopskrbnih i vodonatapnih sustava. Budući da velika površina Duvanjskoga polja u vrijeme velikih voda plavi, a u ljetnom su razdoblju vodeni tokovi presušeni, potreba za regulacijom režima tečenja u slivu je nužna. Stoga se izgradnjom CHE, odnosno povećanjem kapaciteta za evakuaciju velikih voda bitno umanjuje učestalost i površina plavljenja Duvanjskoga polja (čak do 4 m, odnosno oko 80% smanjenja površine plavljenja). Dakle, CHE Vrlio bitno će doprinijeti obrani od poplava i natapanju Duvanjskoga polja, što može poboljšati poljoprivrednu proizvodnju. Svakako će se osigurati sigurnije, pouzdanije i kvalitetnije opskrbljivanje vodom za navodnjavanje za industrijske potrebe i potrebe kućanstava.
Koja je vrijednost projekta i kada se očekuje njegovo puštanje u rad?
– CHE Vrilo bit će instalirane snage 66 MW, a vrijednost te crpne hidroelektrane iznosit će oko 90 milijuna eura. Puštanje u rad očekuje se do kraja 2023. Mislim da i tim projektom potvrđujemo svoju stratešku opredijeljenost, a to je osiguravanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora poštivajući međunarodne dogovore vezane uz zaštitu okoliša.
Hoće li tek završetkom CHE Vrilo VE Mesihovina biti u punoj funkciji?
– VE Mesihovina je već sada u punoj funkciji i nije uvjetovana izgradnjom CHE Vrilo. Međutim, kao što sam već rekao, za redoviti pogon te vjetroelektrane, kao i drugih, planiranih u okruženju, potrebno je osigurati kapacitete CHE Vrilo kao zamjenske (sekundarna i tercijarna rezerva sustava). Ali možemo s pravom reći da su CHE Vrilo i vjetroelektrana Mesihovina zapravo temelj cjelovita projekta korištenja obnovljivih izvora energije u Hercegbosanskoj županiji.
Koji su daljnji projekti JP EP HZ HB d.d. Mostar? Odnosno koliko planirate uložiti u razvojne projekte?
– Kao što znate, jedino smo elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora, tj. iz hidroelektrana i vjetroelektrana. Tako da su svi naši projekti usmjereni za iskorištenje obnovljivih izvora energije i time su prioritetni u svim planovima i programima ne samo našega poslovanja nego i na državnoj razini. Strateškim planom i programom za energetiku BiH razvojni projekti Elektroprivrede HZ HB uvršteni su, dakle, u prioritetne projekte BiH. Tako da smo nositelji aktivnosti pripreme izgradnje i izgradnje 11 prioritetnih elektroenergetskih objekata: RiTE Kongora, CHE Vrilo, CHE Kablić, VE Mesihovina, VE Poklečani, VE Borova glava, VE Velika Vlajna (VE Jastrebinka), HE Ugar Ušće, HE Ivik, HE Vrletna kosa i HE Han Skela. Vrijednost svih navedenih projekata veća je od 3 milijarde KM. Osim CHE Vrilo, pripremamo izgradnju i vjetroelektrana: VE Poklečani, VE Velika Vlajna, kao i izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana. Međutim, uvijek ponavljam ono što nam stvara zapreke u poslovanju, potrebno je stvoriti pretpostavke za realizaciju kapitalnih investicija u energetskom sektoru u BiH. Prije svega, potrebno je ukloniti prepreke za veće i brže investiranje u elektroenergetski sektor u BiH u smislu boljega reguliranja pravnog okvira kojim se propisuje postupak ishođenja nužnih dozvola, raditi na pripremi i usvajanju prostorno-planske dokumentacije uvažavajući ovlasti različitih razina vlasti odnosno napraviti reformske korake koji bi pojednostavili i ubrzali cijeli proces.
Otvaranje novih vjetroelektrana i hidroelektrana zahtjeva i dodatna zapošljavanja? Koliko je djelatnika zaposleno otvaranjem VE Mesihovina, a koliko ih je planirano zaposliti u CHE Vrilo?
– Ljudski potencijal zauzima važno mjesto u JP EP HZ HB d.d. Mostar i razvoj je ljudskih potencijala sastavni dio poslovne strategije poduzeća. Zapošljavanje kadrova odvija se prema planu poslovanja u čijem je sastavu i plan zapošljavanja koji se temelji na potrebama. Svaki novi proizvodni objekt, a time i novi projekt, iziskuje nova radna mjesta. Posebno sam sretan što smo u prilici našim novim projektima otvarati radna mjesta i zapošljavati ljude, što im osigurava ostanak i opstanak u BiH.
Ima li na tržištu BiH dovoljno stručnoga kadra potrebnog JP EP HZ HB d.d. Mostar?
– Kao što sam već rekao, za nas je ljudski potencijal jako važan i već kroz stipendiranje studenata i zapošljavanje mladih obrazovanih ulažemo u stručne kadrove. U BiH svakako ima dosta stručnoga kadra. U svakom segmentu našega poslovanja imamo stručne i kompetentne ljude spremne dočekati nove mlade obrazovane kadrove i praktično ih uvesti u sve poslove kojima se naša Elektroprivreda bavi. Ljudski potencijal u JP EP HZ HB d.d. Mostar na velikoj je razini i spreman je za sve izazove europskoga elektroenergetskog sektora.
Često se spominju poskupljenja električne energije. Što po tom pitanju mogu očekivati korisnici usluga JP EP HZ HB d.d. Mostar u sljedećem razdoblju?
– Kad sam došao na mjesto prvoga čovjeka JP EP HZ HB d.d. Mostar, rekao sam da ću sve činiti da cijene električne energije ne povećavamo, iako smo zbog loših hidroloških uvjeta bili primorani na tržištu kupovati dodatne količine energije. Zahvaljujući rigoroznim mjerama štednje, nismo podizali niti namjeravamo podizati cijene električne energije. Naši kupci mogu očekivati redovitu i kvalitetnu isporuku električne energije bez poskupljenja.•