Elektrika i ispušni sustav najčešći kvarovi na autima

Elektrika, motor i ispušni sustav, upravljački mehanizam/vješanje… uzroci su oko 80 posto svih kvarova na vozilima u BiH tijekom 2020. čiji su se vlasnici obratili za pomoć BIHAMK-u, piše Večernji list BiH. 

Kvarovi na vozilima

Kvarovi na vozilima prouzročili su oko 5 posto prometnih nesreća u BiH. Trening centar BIHAMK-a pripremio je informaciju o statistici kvarova/najčešćim kvarovima na motornim vozilima za 2020. godinu. Kao i proteklih godina, tako je i ove godine informacija rađena na osnovi izvršenih usluga pomoći na cesti BIHAMK asistencije za promatranu 2020. Povećanje broja registriranih motornih vozila prati i povećanje potražnje za uslugama pomoći na cesti. Međutim, u 2020. to je izuzetak. Naime, u prvom tromjesečju 2020. godine počela je pandemija koronavirusa zbog koje je u većem dijelu godine bilo onemogućeno ili ograničeno kretanje ljudi u BiH. U provedenom istraživanju obuhvaćeno je i statistički obrađeno blizu 50.000 intervencija na vozilima nosivosti do 3,5 tona svih marki i modela zastupljenih na tržištu BiH, koje je BIHAMK obavio u 2020. godini. Prema podacima kojima raspolaže BIHAMK, najveći broj kvarova tijekom prošle godine upravo se odnosi na elektriku, s ukupnim udjelom od 35,09%, na drugom mjestu najčešćih kvarova su motor i ispušni sustav s udjelom od 22,86%, dok se na trećem mjestu najčešćih kvarova nalazi upravljački mehanizam i sustav vješanja s udjelom od 10,37%. Uzimajući u obzir usluge koje BIHAMK pruža motoriziranim građanima, najveći broj kvarova odnosi se na ove vrste kvarova, koje izravno utječu na pokretljivost motornih vozila. Uzroci kvara iz oblasti elektrike odnose se najčešće na startnu bateriju, elektropokretač, generator, svjećice, transformator napona – bobina, napojni kabeli i sl. Osim toga, uzrok kvara može biti i neispravan osigurač, elektromagnetni prekidač, grijači kod dizel-motora, određeni senzori, aktuatori i sl. Istaknuli su i o čemu vozači moraju voditi računa. – Prema našem iskustvu, ispražnjena startna baterija, unatoč tome što uzrokuje nepokretljivost motornog vozila, sama po sebi nije veliki problem. Međutim, način na koji vozači pokušavaju dopuniti startnu bateriju može rezultirati većim problemom. U cilju što bržeg rješavanja kvara i stavljanja vozila u pokretno stanje, mnogobrojni vozači odlučuju se samostalno riješiti problem, i to “posuđivanjem” struje s drugog vozila uz nestručno rukovanje. Treba naglasiti da se mora biti jako oprezan kod je “posuđivanje” struje s drugog vozila u pitanju jer neadekvatnim rukovanjem vrlo lako se mogu oštetiti električni sklopovi i komponente osjetljive na oscilacije napona te savjetujemo da “posuđivanje” struje tzv. klemanje izvrši stručna osoba uz korištenje sustava za “preklemavanje” vozila, istaknuli su iz BIHAMK-a. Kvarovi koji se odnose na motor i ispušni sustav najčešće su prouzročeni potrošenim vitalnim dijelovima motora, što se manifestira povećanom potrošnjom ulja i/ili goriva kao i lošijim performansama vozila (snaga, ubrzanje, obrtni moment), a može doći i do pregrijavanja i zabravljivanja motora. Nekvalitetno gorivo, također, utječe na proces sagorijevanja, a samim tim i na pojavu “čađi” na sjedištima ventila, brizgača, što može u potpunosti blokirati rad određenih brizgača. Važno je da se kod novijih vozila (motora) toči kvalitetno gorivo, čime se produljuje radni vijek navedenih komponenti. Ostali kvarovi u manjoj mjeri utječu na pokretljivost vozila, navode iz BIHAMK-a.

Ispravnost vozila

Prema dostupnim statističkim podacima kojima raspolaže BIHAMK, tehnička ispravnost motornog vozila uzrok je prometnih nesreća u oko 3 do 5 posto ukupnog broja prometnih nesreća. Na osnovi prezentiranih podataka o broju kvarova koji su zabilježeni na vozilima koja su prometovala bh. cestama u promatranom razdoblju, može se zaključiti da motorizirani građani u BiH vrlo malo pozornosti posvećuju održavanju vozila u tehnički ispravnom stanju, što je prouzročeno kako manjkom svijesti tako i manjkom kontrole stanja tehničke ispravnosti vozila. Pri čemu treba uzeti u obzir da istraživanje obuhvaća isključivo vozila do 3,5 t dopuštene mase.