Drastična poskupljenja: Što se može kupiti danas za 100 KM

Za 100 KM danas u Banja Luci možete kupiti metar ogrevnog drveta, većina natočiti skoro pun rezervoar goriva, platiti račune za struju i internet, eventualno i telefon, kupiti četiri kilograma telećeg buta i oko 70 kilograma brašna.

I kako sa svakodnevnim poskupljenjima mjesec da izguraju oni kojima je mirovina tek nešto viša od 300 KM ili plaća šestotinjak maraka.

Ono što se nekad zvalo tiha poskupljenja, sada su tako očigledna. Vjerojatno nema proizvoda i artikla koji nije skuplji. I tu više ne govorimo o nekoliko feniga, već o poskupljenjima koja su drastično veća.

Naprimjer, vreća brašna danas košta 26 KM, litar ulja teško je naći za manje od 3,10 KM, povrće i voće drastično je skuplje.

Svako domaćinstvo se snalazi kako zna i umije, štedi se na stvarima bez kojih se može, a najviše novca odlazi na hranu i kućne potrepštine. I baš su oni proizvodi koje najviše koristimo najviše i poskupili.

Potrošačka korpa je oko 2.000 KM, većina ljudi raspolaže sa pola iznosa, možda i manje, a oni koji imaju djecu financijski sve jedva izdržavaju.

– Polazak djeteta u školu veliki je udar na novčanike roditelje. Pored redovnog pribora koji je djeci neophodan, tu je i hrana. Često užinu spremamo kući, ali svakako i to iziskuje troškove. Par voćki dnevno, zdrav obrok za dijete i to kad se sabere na mjesečnom nivuo cifra nije mala, posebno u vrijeme kad cijene vrtoglavo skaču –  kaže za Srpskainfo Sanja Mitrić iz Banja Luke.

Ipak, svakodnevne potrebe sugrađana su raznolike. Naprimjer, oni koji piju kavu za pola kilograma danas moraju  izdvojiti najmanje 7,50 KM, dok je kilogram šećera oko 1,50 KM.

U trgovinama kilogram pilećeg filea košta oko 9,50 KM, batak i karabatak oko 3,70, a najjefinija su pileća krilca. Sudeći po cijenama crvenog mesa, ono je za mnoge luksuz.

Kilogram junećeg vrata i plećka su po 15,5, but 17, teleća plećka je 16 maraka, a teleći but 23 marke. Nešto je jeftinije svinjsko meso, pa but košta oko osam, a vrat je oko pola marke skuplji.

Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača „Reakcija“ Banja Luka kažu da su poskupljana u pandemijskom periodu proizvođači pravdali time da je potražnja premašila proizvodnju.

Naglašava da su sa povećanjem cijene goriva svi proizvodi „otišli u nebo“, te da smo pored tihih poskupljenja u prošloj godini imali i drastična povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, poput brašna i ulja, ali i piletine i drugih proizvoda.

– Potrošačka korpa je oko 2.000 KM, a oko 40 posto odvajamo za hranu. Ako dvije osobe rade po najnižoj cijeni rada u Srpskoj, pa i ako uzmemo neku razliku od 10 posto možda viša, onda to dvoje odraslih ne mogu ispuniti sve zahtjeve potrošačke korpe jer njihova primanja neće prijeći više od 1.300 KM. Tako ćemo izdvojiti novac samo za prehranu i režije, a trpit će kulturološki aspekat i obrazovanje, u čemu naše društvo nažalost tone. I to je jedan od razloga zašto pojedini sugrađani napuštaju RS i BiH – rekao je on za Srpskainfo.

Podsjeća da je Vlada RS u cilju sprječavanja divljanja cijena na tržištu donela niz mjera u smislu ograničavanja marže na pojedine proizvode, te dodao da je ta preventivna aktivnost dobra, ali nije dovoljna.

U banjalučkim prodavnicama najjeftinije mlijeko košta oko 1,20 maraka, pavlaka oko 1,30, dok je jogurt pola marke skuplje.

Naravno, svaki artikl ima i svoje skuplje verzije. Vrećica od pet kilograma brašna u prosjeku je osam maraka, 450 grama kvasca je 5,50 maraka, a ulja nema za manje od 3,10 KM po litru.

Kilogram soli je od 0,80 do 1,50 KM, kilogram riže od četiri do osam maraka, a najjeftinija tjestenina je marku.

Najjeftiniji prašak za rublje je oko pet maraka za tri kilograma, omekšivači za rublje  su od dvije do pet maraka, a toalet papir od četiri do osam.

Šampon košta oko pet maraka, gelovi za tuširanje su isto toliko, dok su dječji šamponi oko šest, a pelene od 22 do 27 maraka.