Dolaskom Ivana Jozića na čelo Vlade Hercegbosanske županije o ovome dijelu države se ne priča kao o socijalnom slučaju nego o teritoriju koji počinje iskorištavati svoje kapacitete

Vaš dolazak na čelo Vlade HBŽ-a bio je iznenađenje za mnoge. Kako ste se snašli u toj ulozi?

– Mnogi prije godinu dana nisu vjerovali da ćemo napraviti sve što smo napravili do danas. Uspjeli smo mnogo toga. Podatak da zasjedamo skoro svakoga tjedna i donosimo odluke dovoljno govori o ozbiljnosti rada. Ja sam takav da nikada nisam zadovoljan i uvijek mislim kako može bolje. Ali ovi rezultati nam služe na čast i idemo dalje raditi. Imamo još mnogo posla nakon izbora.

Spominjete izbore. Vi ste na čelu liste HDZ-a BiH. To znači da želite ostati na mjestu predsjednika Vlade HBŽ-a?

– Ostajem na čelu Vlade HBŽ-a, HDZ BiH će dobiti ove izbore i ostajemo na vlasti. To već sada možemo reći.

Nedavno ste uveli subvencije na kamate kredita u gospodarstvu. Kakva je reakcija gospodarstvenika u HBŽ-u?

– To je jedna od mjera, uz dječji doplatak, koje smo obećali, a sada i ostvarili. Mnogi nisu vjerovali u to, ali smo uspjeli osigurati sredstva za ovu namjenu. Veliko mi zadovoljstvo predstavlja činjenica da se gospodarstvenici počinju javljati i koristiti ova sredstva. Prije nekoliko dana objavljena je informacija kako Livno dobiva prvi starački dom u Lištanima. Investitor je već uložio velika sredstva i bit će mu subvencionirane kamate na kredit u određenom iznosu. Posebno nam je važno što će kroz ovaj projekt posao dobiti 25 osoba, točnije 25 žena, što je jako bitno. Javljaju se i drugi gospodarstvenici kako bi se prijavili za ova sredstva. Ukupno ćemo podijeliti 350.000 KM.

Gospodarstvenici trebaju uzeti 10 milijuna KM kredita da bi ova sredstva bila potrošena u cijelosti. Mislite li da će biti tolika potražnja za ovim kreditima i subvencijama? Ima li HBŽ toliko kapaciteta?

– Mislim da imamo. Ovo je prva godina subvencija i priča lagano počinje živjeti. Banke odobravaju namjenske kredite za ulaganja na području HBŽ-a, nakon toga resorno ministarstvo izdaje odluku za subvenciju kamate i gospodarstvenici će dobiti sredstva. Ako će se kroz projekt zaposliti minimalno tri osobe i imati posao, iduće tri godine dajemo 70 posto subvencija na kamate kredita. Ljudi su to prepoznali već i nadam se da ćemo sredstva koja imamo za ovu namjenu u cijelosti potrošiti.

Mnogi su vam zamjerili što dječji doplatak iznosi 30 KM. Kako danas djeluje javnost nakon nekoliko mjeseci isplate ove naknade?

– Dječji doplatak također je bio jedna od priča u koju javnost nije vjerovala. A realizirana je prije nekoliko mjeseci i danas sva djeca do 15 godina primaju mjesečno 30 KM. Na početku je bilo negodovanja jer se radilo samo o 30 KM, ali proračunske mogućnosti određuju o kojem će se iznosu raditi. Također, oponentima sam postavio pitanje zašto se čekalo mene da se uvede doplatak za djecu.

Doplatak se moglo ranije uvesti?

– Mislim da se moglo. Sredstava nikada nema dovoljno za sve potrebe. To je sigurno. Samo je pitanje kako će se raspodijeliti. Sada imamo oko 5800 djece koja dobivaju ovu naknadu. Mjesečno za ovu namjenu isplaćujemo oko 180.000 KM, sve je redovito. Isplaćujemo redovito i rodiljske naknade i ostala socijalna davanja koja su obveza Županije. Ukupno, HBŽ za socijalu sada izdvaja oko pet milijuna maraka na godišnjoj razini. Nije malo u odnosu na ono što smo ranije imali. I idemo dalje. Sada uvodimo jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete. Za prvo dijete isplatit ćemo 500 KM, drugo 1000 i treće 1500 KM.

Ovo radite zbog izbora ili radi djece?

– Ne zbog izbora. Samo nastavljamo realizirati projekte koje smo sebi zacrtali. Treba reći kako smo u ovih godinu dana riješili pitanje kolektivnih ugovora za zdravstvo, policajce, svima su povećane plaće. Isplatili smo regres sukladno zakonu i idemo dalje. Povećali smo plaće svim proračunskim korisnicima za pet posto i zadovoljni smo time.

Prvi problem koji ste riješili s pozicije predsjednika Vlade HBŽ-a bio je pitanje izgradnje zgrade za branitelje. Kakva je danas suradnja s tom populacijom i braniteljskim udrugama?

– Mislim da imamo dobru suradnju s braniteljima i njihovim udrugama. Jedan od prvih problema koje sam riješio kao predsjednik Vlade bio je problem izgradnje zgrade za branitelje. Danas je ta zgrada useljena i idemo raditi dalje s braniteljima. Tražimo nove načine za gradnju zgrada za branitelje, a određenom broju ljudi pomogli smo sredstvima za stambeno zbrinjavanje u iznosu od 20.000 KM. I nikada se više neće zgrade za branitelje graditi 16 godina.

Nedavno je otvoren vjetropark Mesihovina. Što HBŽ ima od ovoga projekta?

– Ima dosta toga. Mnogo je sredstava ostalo u HBŽ-u, od gospodarstvenika koji su radili na projektu do cesta u dužini 20-ak km koje smo dobili. Projekt nam je donio mnogo toga. Imamo mjesečne prihode od proizvodnje struje na Mesihovini i ovo je jako važna priča za ovu županiju, ali i općine.

Počinje se graditi i hidrocentrala Vrilo.

– Neki dan položili smo kamen temeljac, projekt je veći od Mesihovine i čast mi je biti dio tima koji je položio kamen temeljac. Nadam se kako će projekt biti završen do 2023. i županija će isto imati veliku korist od ovoga projekta.

Županije su dobile instrukcije da ožive turističke zajednice. HBŽ ima veliki turistički potencijal. Ima li i turističku zajednicu?

– Imali smo problem s Turističkom zajednicom jer je bila ugašena 2015., bivša direktorica je otišla u mirovinu i sve ove godine Turistička zajednica nije radila. Prošle godine smo oživili priču, imenovali v. d. direktora i tek u veljači je izvršena primopredaja dužnosti. Kad se pogledalo papire, vidjelo se kako je nastao gubitak od 170.000 KM. Još nam nije jasno kako. Očekujem da će Porezna uprava skinuti blokade s računa i da će Turistička zajednica početi raditi, ispunjavati svoje obveze i riješiti pitanje dugovanja. Potencijala sigurno imamo, samo trebamo početi raditi i ponovno na noge podići ovaj sustav.

Koliko se osjeti problem odlaska mladih ljudi u HBŽ-u?

– Nedostaje nam ljudi. Gospodarstvenici nam kažu kako im nedostaje aktivne radne snage. I to je veliki problem. Ljudi odlaze iz cijele BiH, Hrvatske… i mi sigurno nismo izolirani od ovoga problema. Nadamo se kako će sve ovo što radimo nagnati dio ljudi da ostanu na svojim ognjištima i grade život na ovome području.

Kakvi su koalicijski odnosi?

– Koalicijski odnosi su dobri. Uvijek ima nekih nesuglasica, ali ih uspješno rješavamo. Broj sjednica i odluka govori kako stvari funkcioniraju.

Prelijeva li se kriza iz Federacije u HBŽ s obzirom na to da glavni akteri predstavnika Srba i Bošnjaka u Domu naroda dolaze iz vaše županije?

– Ne osjeti se puno to u našoj županiji. To su neke teme koje ostaju na razini Federacije i ne prenose se na HBŽ.

Je li točno da će Županija uskoro raspisati natječaj za nove pripravnike?

– Imamo završenih 60 pripravnika, sada ćemo primati novih 60. Primamo i nove policajce te očekujem kako će i procesi pozitivno utjecati na stanje u županiji. Novca za plaće ovih ljudi u županijskom proračunu ima dovoljno. Otvaramo i Zavod za hranu i veterinarstvo, što je također od velikog značaja za HBŽ. Očekujemo da će se ovaj zavod u roku dvije godine sam financirati. Sada ga mi financiramo s milijun i pol maraka. Do sada su sva ispitivanja hrane životinjskog podrijetla išla u Bihać, a sada pravimo jedini zavod na području Hercegovine koji će raditi ova ispitivanja. Mislimo da će i to biti uspješna priča.

Koliko Vlada HBŽ-a uspijeva odvojiti pozornosti i novca za poljoprivredu?

– Uspjeli smo realizirati projekt dostave domaćeg mlijeka na kućni prag. Ljudima smo davali poticaj po 2000 KM plus boce za mlijeko i sada su ti ljudi u sustavu. Posao dobro ide, ljudi su zadovoljni. Imamo i poticaje od 1 KM za litru ovčjeg mlijeka i to je najveći poticaj u ovome dijelu Europe. Želimo oživiti obiteljska gospodarstva. Mislim kako smo na dobrom putu, ali trebat će nam još malo vremena. Za poticaje dajemo milijun maraka godišnje, svaki OPG iz županijskog proračuna dobije 4000 maraka. Imamo razloga vjerovati u pozitivne pomake.

(vecernji.ba)