Cikotić se vraća u optužnicu za ratni zločin nad Hrvatima Bugojna
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić (SDA) uskoro će se, uz brojne probleme, uključujući ubojstva, napade i pljačke koje u BiH svakodnevno izazivaju migranti koje je upravo on prije nekoliko mjeseci nazvao poželjnima, morati pozabaviti i samim sobom, ekskluzivno saznaje Večernji list.
Dokazi i svjedoci
Odlukom Tužiteljstva BiH Selmo Cikotić vraća se u optužnicu za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u predmetu “Dževad Mlaćo i ostali”, a iz koje je nezakonito brisan prije dvije godine, mimo suglasnosti hrvatskih žrtava. Obavijest o uvažavanju pritužbe na naredbu o obustavi istrage protiv Cikotića koju potpisuje Gordana Tadić, glavna tužiteljica, ovih dana stiže na adrese hrvatskih žrtava Bugojna, 51 svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu “Dževad Mlaćo i ostali”. Istu obavijest dobio je i odvjetnik Bruno Božić, zastupnik skupine bugojanskih Hrvata, svjedoka zločina koji su žalbu podnijeli, javlja Večernjak. “Ova obavijest koju smo dobili podnositelji i ja kao njihov opunomoćeni, po svemu sudeći, znači da se Selmi Cikotiću vraća status osumnjičenog za ratne zločine. Ne bih prejudicirao daljnji tijek postupka, ali svakako je dobro da je Tužiteljstvo BiH prihvatilo prigovor i da će još jednom, kako je i navedeno u njihovu dopisu, razmotriti i ocijeniti sve dokaze prije donošenja konačne odluke u ovom slučaju”, kazao nam je Bruno Božić, pravni zastupnik koji je uime svjedoka Tužiteljstva BiH, većinom preživjelih hrvatskih logoraša Bugojna, podnio prigovor Tužiteljstvu BiH zbog brisanja Selme Cikotića iz optužnice za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima.
Hrvati Bugojna Selmu Cikotića, ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad tzv. Armije BiH, u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno, uz predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Dževada Mlaću, smatraju najodgovornijim za etničko čišćenje Bugojna, progon 15.000 Hrvata, 311 ubijenih, brojne zločine i torture te sustavnu pljačku i uništavanje imovine Hrvata i katoličkih vjernih objekata. Cikotića i Mlaću, bošnjačke ratne vojne i političke čelnike, Hrvati Bugojna posebno terete zbog okrutnog postupanja prema hrvatskim ratnim zarobljenicima, njih oko 2000, koji su prošli torture na desetke bugojanskih logora od kojih su najzloglasniji bili Bh. banka, Gimnazija i Stadion NK Iskra. Dokazi koji su u posjedu Tužiteljstva BiH, a koje smo objavili prije nekoliko mjeseci, jasno ukazuju na Cikotićevu ulogu u nestanku nasilno odvedenih hrvatskih logoraša Bugojna, intelektualaca i uglednika koje je Cikotić po nalogu nadređenih trebao prebaciti u Zenicu. No do Zenice nikada nisu stigli, a za tijelima njih 19 obitelji tragaju više od 27 godina, piše Večernji list. “Pozdravljam odluku Tužiteljstva BiH da još jednom preispita dokaze protiv Cikotića koji bi konačno mogli na optuženičku klupu dovesti i ostale osumnjičene za zločine nad Hrvatima Bugojna, posebno zbog tortura nad hrvatskim zatočenicima koje uključuju i nasilna odvođenja i prikrivanje dokaza o tijelima naših logoraša sve ove godine”, kaže nam Miroslav Zelić, jedan od preživjelih logoraša, koji je u bugojanskim logorima proveo punih osam mjeseci prije razmjene 19. ožujka 1994. “Nadam se da će se klupko zločina konačno početi odmotavati, a očekujemo i da se pokrene smjena Selme Cikotića s dužnosti ministra sigurnosti na koju je imenovan poslije nezakonitog brisanja iz optužnice”, kaže nam Mladen Kajić, predsjednik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna.
Čekaju rezultate ekshumacije
Hrvatski ratni stradalnici Bugojna, osobito obitelji nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, očekuju i vijesti iz Instituta za nestale osobe BiH gdje su ljetos na lokalitetu Rostova ekshumirana četiri kompletna tijela. Uz njih je pronađena i iskaznica Međunarodnog crvenog križa na ime Zorana Galića, jednog od nasilno odvedenih logoraša, koja je jasno potvrdila kako je riječ o nestalih hrvatskim logorašima Bugojna. Nakon identifikacije pronađeni posmrtni ostaci dostojno će biti pokopani, ali oni su ujedno i ključni dokaz Tužiteljstva BiH koji bi na optuženičku klupu trebao dovesti Selmu Cikotića, Dževada Mlaću te još sedam bošnjačkih političkih i vojnih čelnika čija se imena nalaze u optužnici u predmetu “Dževad Mlaćo i ostali”. •
