Cijene i službeno rekordne u BiH, bez proizvodnje hrane nema budućnosti

Cijene i službeno rekordne u BiH, bez proizvodnje hrane nema budućnosti

Teška jesen je pred bh. građanima. Cijena potrošačke košarice najveća je u povijesti, troškovi života rastu na dnevnoj bazi, a kao da to nije dovoljno, koronavirus nastavlja divljati u BiH. Godinu i pol već živimo u nekom “novom normalnom”, s čvrstom nadom povratka na staro, ali… zasad to još nije moguće zbog dnevnih brojki novozaraženih i hospitaliziranih, koje nisu dobre, a situacija se dodatno usložnjava, piše Večernji list BiH. 

Posljedica krize

S analitičarom Marinom Čuljkom prolazimo ove teme, a on upućuje na još neke situacije koje potvrđuju da nas čeka teška jesen i kako se ono što je počelo kao zdravstvena kriza prelilo i na sve ostalo, pa s pravom govorimo o gospodarskoj krizi za koju ne znamo u kojem će smjeru otići. – U posljednje vrijeme vidimo i, da ih tako nazovemo, neobične postupke banaka vezane uz dopuštene minuse. Sve to posljedica je krize o kojoj govorimo – kaže nam u uvodu Čuljak dok obuhvaća širi segment svega što nam se događa posljednjih mjeseci, a posljedica je ovih godinu i pol dana otkad je počela pandemija. Što se samog COVID-19 tiče, jasno je da je pred nama neizvjesna jesen, prema mišljenju određenog dijela struke i stanju javnog mnijenja, koja je uvjetovana različitim izvorima informacija. Ono o čemu smo već komunicirali vrijedno je ponovno istaknuti, a to je da je nužna promjena obrazaca ponašanja novije generacije, a možemo ih svesti na zajednički naziv – uobičajeno ponašanje – ističe za Vecernji.ba Čuljak i nastavlja kakvo bi to bilo ponašanje: – Osobno mi se čini prihvatljivim put povratka u okvire troškova koji su manji od prihoda kako bi se ponešto i uštedjelo, a i kreiranje života što manje ovisnog o globalnim trendovima. Naravno, to ne podrazumijeva zatvaranje od globalnoga svijeta, nego upravo suprotno, proizvodnju hrane za vlastite potrebe i držanje distance od svih čimbenika koji suvremenog čovjeka uvlače u sustav ovisnosti – ističe Čuljak. A proizvodnja hrane za vlastite potrebe, koju je sugovornik spomenuo, važnija je nego ikad, a ta važnost temelji se na činjenicama.

Jesen tek počinje

Posljednja objava Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine mnogima je otvorila oči. Naime, posljednja izračunata potrošačka košarica iznosila je čak 2524,81 KM. Otkad postoje podaci, ne pamti se da je bila ovako visoka. Komentatori ističu prosječnu plaću od 999 KM pa je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom tek 39,57 posto.

– Tu je riječ o četveročlanoj obitelji, o mužu, supruzi i dvoje djece. Ako samo jedno od njih dvoje radi, ta obitelj mora učiniti maksimalna odricanja i s tom prosječnom plaćom na rubu su egzistencije. Ljudi moraju shvatiti da je ovo najteža situacija ikad i da su ovo najveće cijene u povijesti, ali se ne prepustiti letargiji, nego se aktivirati. Proizvodnja hrane za vlastite potrebe je minimum jer prehrana čini 37,3 posto ukupne potrošačke košarice i bez tog nema budućnosti – navodi se u jednom od komentara.

A jesen je tek na početku. Prvi izdaci već su počeli – za knjige, udžbenike, bilježnice i drugi školski pribor. Tu su odjeća i obuća za mališane koju, nažalost, mnogi neće moći priuštiti u obujmu u kojem su zamislili. Uskoro počinje i sezona grijanja. Kupuju se drva za ogrjev, ugljen, planira potrošnja u zimskim mjesecima… Jasno je, život će se morati drukčije kreirati, a proizvodnja hrane za vlastite potrebe igrat će itekako važnu ulogu.

vecernji.ba

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial