BiH povećala izvoz, ali pravi oporavak ovisi o podizanju gospodarstva EU-a
Teška ekonomska situacija, dodatno narušena pandemijom, posebno je pogodila prerađivački sektor u BiH, koji uvelike ovisi o repromaterijalima iz zemalja Europske unije, kao i plasmanu proizvoda na druga tržišta, uključujući CEFTA-u, međutim, podaci s početka ove godine ulijevaju određeni optimizam i daju prostora za procjene kako bi se izvozno orijentirano gospodarstvo u BiH moglo početi oporavljati; naravno, ovisno o pitanju otvorenosti granica i tržišta zemalja u okruženju.
Podaci Agencije
Tako je izvoz iz BiH u siječnju ove godine iznosio 881 milijun KM te bilježi povećanje za 2,9 posto u odnosu na siječanj prošle godine, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 166 milijuna KM, što je manje za 5,7 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Prilično je zanimljiva struktura tržišta koja pokazuje rast izvoza u Europsku uniju. Tako je izvoz u države EU-a porastao za 6,4 posto u usporedbi sa siječnjem lani, dok je uvoz iznosio 711 milijuna KM, što je manje za 5,6 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a iznosila je 93,5 posto. Istodobno, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 126 milijuna KM i povećan je za 1,5 posto u odnosu na siječanj prošle godine, dok je uvoz iznosio 131 milijun KM, što je manje za 9,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 95,8 posto.
Poznati bosanskohercegovački ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Večernji list komentirao je naoko zanimljivu situaciju u kojoj je izvoz u krizi porastao.
Kako ovaj podatak pokazuje, vjerojatno polako dolazi do izvjesnog oporavka na inozemnim tržištima, no ističe kako je pritom bitna struktura samog izvoza.
– Moguće je da se pojavila određena potreba na nekim tržištima, prvenstveno EU-a, u smislu naših proizvoda te da se to odmah kompenziralo. No, treba navesti kako to vjerojatno neće biti opća tendencija tijekom čitave godine – kazao je Čavalić, koji je tu procjenu objasnio činjenjom da se, općenito gledajući, nisu stekli određeni preduvjeti jer još uvijek imamo lockdown i zatvaranje određenih tržišta.
Ipak, bez obzira na takvu procjenu, dobro je, dodaje, da imamo ovakve inpute poput situacije iz siječnja. Pritom je, ističe Čavalić, iznimno bitno pratiti i uvoz u Bosnu i Hercegovinu jer će to značiti da se vratio potrošački optimizam, odnosno da se vraća potrošnja na normalnu razinu, međutim, navodi kako smo još uvijek daleko od navedenoga.
U kontekstu prognoza do kraja ove godine, Čavalić kaže kako Bosna i Hercegovina mora pratiti što se događa na tržištu Europske unije jer je više od 80 posto vanjskotrgovinske aktivnosti vezano uz Europsku uniju.
A o utjecaju oporavka tržišta EU-a, a napose geografski bližih zemalja, na oporavak domaćeg gospodarstva govori i program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine 2021. – 2023. u kojemu se, između ostaloga, konstatira kako će kretanje gospodarske aktivnosti i epidemiološka situacija u zemlji i okruženju u srednjoročnom razdoblju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja vanjskotrgovinske robne razmjene u Bosni i Hercegovini.
Utjecaj tržišta
Navodi se kako je, samo pod pretpostavkom poboljšanja gospodarske aktivnosti i saniranja novonastalih globalnih ekonomskih izazova s kojima se suočava svjetska ekonomija, moguće očekivati i poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene u Bosni i Hercegovini.
Dakle, u slučaju da navedene okolnosti budu prevladane, projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje BiH je da bi se u BiH u razdoblju od 2021. do 2023. godine moglo očekivati povećanje ukupnog izvoza s godišnjim stopama rasta od 5,5 posto, 5,9 posto te 7,1 posto u realnom smislu respektivno.
No, objašnjeno je kako je to povećanje izvoza uvjetovano stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog tim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tijekom navedenoga razdoblja od oko 6 posto.
