BiH formalno-pravno zadugo neće moći uvesti euro, ali bi ga tehnički lakše uvela od RH
Tematika uvođenja eura u susjednoj Republici Hrvatskoj već mjesecima puni novinske stupce i izaziva zanimanje javnosti, no, s obzirom na brojne veze između Hrvatske i BiH, kao i činjenicu da i BiH ima aspiracije postati dio Europske unije, a nekada možda i eurozone, zanimanje za tu tematiku prisutno je i u ekonomskim krugovima u BiH, piše Večernji list BiH.
Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Večernji list podsjeća kako BiH ne može uvesti euro kao valutu prije nego što postane članica Europske unije.
Ispunjavanje kriterija
– Dakle, ne može bez članstva u Europskoj uniji i ispunjavanja svih kriterija koje i Hrvatska treba ispuniti kako bi mogla uvesti euro – navodi Kutle. Ipak, treba podsjetiti na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u poziciji da ima fiksiranu valutu uz euro, što znači da bi lakše riješila neke tehničke stvari nego Hrvatska. – Ali ne postoje nikakvi formalno-pravni uvjeti za uvođenje eura i neće ih dugo biti – kaže Kutle. BiH ima, dodao je Kutle, ispunjen preduvjet da onoliko koliko ima konvertibilnih maraka u optjecaju, toliko ima pokrića u eurima.
– Dakle, taj dio imamo ispunjen – kaže Kutle.
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ističe da Hrvatska može uvesti euro zato što je članica EU-a te, u odnosu na BiH, ispunjava više kriterija koji su potrebni da se uđe u Europsku monetarnu uniju. – BiH nije ni blizu ulaska u Europsku uniju niti ima bilo kakve prerogative da uskoro uđe u EU, a zbog političke situacije i nesređenih stanja BiH ne može ni kao nečlanica EU-a ući u Europsku monetarnu uniju ili koristiti euro kao svoju valutu – upozorio je Šain, dodavši kako samo možemo sanjati da imamo euro kao legalno sredstvo plaćanja jer ne ispunjavamo veliki broj kriterija koji su potrebni kako bi se u monetarnom i platnom sustavu moglo imati euro kao novčanu jedinicu.
– Dakle, nismo još sposobni imati euro u platnom i monetarnom sustavu – poručio je Šain, zaključivši kako politički i gospodarski sustav nije kompatibilan sa sustavima gdje se koristi euro.
U BiH, na temelju Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o unutarnjem platnom prometu, jedino službeno sredstvo plaćanja je konvertibilna marka.
Upravo se 11. listopada prošle godine obilježilo 20 godina od kada je određen službeni devizni tečaj prema kojem je 1 KM = 0,51129 eura, odnosno 1 euro = 1,95583 KM. Tog dana Upravno vijeće CB BiH složilo se o službenom deviznom tečaju KM prema euru, utvrđujući odredbe nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci BiH. Navedeni službeni tečaj utvrđen je sukladno službenom tečaju za konverziju njemačke marke (DEM) u odnosu na euro koji je utvrdilo Vijeće Europske unije.
Vezanost uz euro
Poznato je da je CB BiH organiziran prema modelu valutnoga odbora (engl. currency board), što je, u praksi, vrlo jednostavno pravilo koje znači da svatko tko želi imati domaći novac – konvertibilnu marku (KM), mora ga kupiti za strani konvertibilni novac. S obzirom na to da je KM vezan uz valutu “sidro”, euro, kupnja KM vrši se po fiksnom tečaju koji je svih ovih godina doprinio postizanju ciljeva monetarne politike kroz očuvanje monetarne stabilnosti, očuvanje financijske stabilnosti, nisku inflaciju, povećavanje štednje građana, izraženo stalnim rastom depozita, kreiranje klime za inozemna ulaganja, rast deviznih pričuva, potporu gospodarskome rastu te pravodobno servisiranje vanjskoga duga.
Stoga, kako bi valutni odbor funkcionirao, devizne pričuve moraju biti dovoljne da omoguće svima onima koji posjeduju novčanice i kovanice KM, uključujući sredstva banaka na računima pričuve u CB BiH i depozite deponenata Centralne banke da ih pretvore u pričuvnu valutu. Jednostavno rečeno, svaka izdana KM ima pokriće u stranoj valuti ili, izraženo jezikom struke, monetarna pasiva ne smije nikad biti veća od devizne aktive CB BiH, objašnjeno je iz Centralne banke BiH.
