Bh. građani odrekli su se nade u bolje, ostao je samo strah da može biti gore

Bh. građani odrekli su se nade u bolje, ostao je samo strah da može biti gore

Iako se političari godinama hvale kako se ovdje sve bolje i lagodnije živi, da su plaće porasle, nezaposlenost smanjena, a ekonomska situacija poboljšana, svi svjetski ekonomsko-socijalni pokazatelji stavljaju nas na samo začelje Europe. Tako smo i prema izvješću Eurostata s kraja prošle godine jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, piše Večernji list BiH.

Iza nas je samo Albanija. Na temelju njihovih analiza, AIC po glavi stanovnika izražen u “standardima kupovne moći” (PPS) varirao je od 61% do 131% prosjeka EU-a u 27 država članica, dok je situacija na Balkanu na znatno nižoj razini – u BiH tek 43% prosjeka EU-a, a lošije je samo u Albaniji s 40%, dok je Sjeverna Makedonija na 44, Srbija na 52, Crna Gora na 61, a RH na 67% prosjeka EU-a.

Rast cijena

Mnogim građanima BiH koji su se odavno odrekli i nade u bolje ostao je samo strah da može i gore ili odlazak s ovih prostora. S obzirom na poskupljenja, bolje, bar u skorije vrijeme, neće biti. Građani su prisiljeni stezati remen koji se više ni stegnuti ne može. Poskupljenja u BiH već su odavno prešla granice “podnošljivosti”. Stalni rast cijena doveo je do situacije u kojoj građani meso i sir kupuju na grame, voće i povrće na komad. Ono što dodatno otežava trenutačnu situaciju i povećava zabrinutost je najavljeni mogući rast cijena i u ovoj godini. Iz udruga koje se bave zaštitom potrošača kažu kako svakodnevno primaju pozive o promjenama cijena te da je gotovo nemoguće izdvojiti proizvod čija cijena nije rasla. – Sve je poskupjelo, cijene konstantno divljaju. Građani danas više novca izdvajaju za hranu, lijekove, ogrjev, naftu, građevinski materijal – navode iz udruga, ističući da im ipak najteže pada rast cijena osnovnih namirnica jer su i bez njih jedva spajali kraj s krajem. Problem je što oko 80% bh. građana mjesečno zarađuje manji iznos od prosječne plaće, a poskupljenja se nastavljaju. Već sad, u odnosu na lani, izdvaja se od 30 do 40% novca više. Kada je riječ o prehrambenim namirnicama bez kojih je život nezamisliv, a koje su u BiH znatno poskupjele, to su brašno, meso, mlijeko, sir, voće i povrće, kava. Podaci pokazuju kako je pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom 44,09%, a samo za hranu četveročlana obitelj treba izdvojiti 1027,06 KM. Dodaju li se tome troškovi stanovanja, režije, obrazovanje…, iznos košarice prelazi 2265 KM, što malo tko može financirati.

Polovina na rubu siromaštva

Val poskupljenja sirovina krajem prošle godine u maloprodaji se uvelike osjeća. Trgovci su podigli cijene u trgovinama, na tržnicama, u pekarnicama. Veće su i cijene u kafićima, restoranima… Po procjenama UN-a, više od polovine stanovništva u BiH na rubu je siromaštva, a taj podatak i ne čudi kada se u obzir uzme nerazmjer između cijena osnovnih životnih namirnica i plaća. Iako prosječna neto plaća u BiH iznosi nešto više od 1000 KM, stanovnik BiH mora izdvojiti više novca za neke prehrambene proizvode nego što za njih plaćaju građani EU-a.

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial