BEVANDA: Ako na nezakonit način bude proveden izbor hrvatskih izaslanika, HRS će predložiti korake hrvatskih stranaka u BiH
Hrvatska republikanska stranka (HRS) došla je u središte pozornosti kada je njezin predsjednik Slaven Raguž u TV emisiji uspio raskrinkati bošnjačku politiku te je rečenicom u kojoj je citirao Slobodana Miloševića uspio dobiti priznanje dužnosnika SDA i DF-a kako je to njihov “programski temelj”. Zamjenik predsjednika HRS-a i ugledni odvjetnik Slaven Bevanda ističe kako ova stranka ima rješenje kojim bi se automatski riješili svi problemi u Federaciji BiH i hrvatsko-bošnjačkim odnosima uspostavom dvaju kantona.
Večernji list: Kakva su očekivanja od razgovora koje će u Sarajevu voditi predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka?
– Osobno ne vjerujem da postoji mogućnost dogovora kada nije postignut u Neumu u nazočnosti predstavnika američke administracije i Europske unije. Ne očekujem da će bošnjačke stranke odstupiti od svojih stavova kojima se ne primjenjuje odluka Ustavnoga suda BiH, nego kroz te razgovore žele provesti šire ustavne reforme. A to u ovome trenutku nije realno.
Večernji list: A što je, po vašem mišljenju, realno? Rekli ste provesti presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnoga suda. U kojem smjeru i kako?
– Po mom mišljenju, realno je da se provede odluka Ustavnoga suda BiH kako bi se promijenio Izborni zakon. Najprije, presuda “Ljubić” podrazumijeva da se popune odredbe Izbornog zakona kako bismo imali transparentan izborni proces. Naime, prije raspisivanja izbora moramo znati kako će biti biran Dom naroda u FBiH i Dom naroda Bosne i Hercegovine. Bilo bi potpuno apsurdno ići u izborni proces, a da ne znamo kako će se birati izaslanici za Dom naroda. Tako se ostavlja prostora određenim politikantskim skupinama, bilo da su u OHR-u ili Središnjem izbornom povjerenstvu, da arbitriraju bez ikakvog pravnog temelja.
Večernji list: Predsjednik SIP-a Željko Bakalar na svome Twitter profilu objavio je kako ne postoje zapreke da se izbori održe te provedu izborni rezultati. Zašto tvrdite drukčije?
– Tvrdim to upravo zbog toga što ne može netko svojim privremenim pravilima negirati ili tumačiti odluku Ustavnoga suda BiH. To ne postoji nigdje u svijetu. Oni su imali to rješenje 2018. godine, koje su prihvatili određeni sudionici procesa, ali to je i tada unosilo, ali i sada unosi izvjesnu nejasnoću kako će se okončati izborni proces. To jasno sugerira na opasnost od političkih zloupotreba.
Večernji list: Razgovori u Neumu navodno su se doticali i “funkcionalnosti” Federacije BiH, što je eufemizam za pokušaj stavljanja Hrvata u podređeni položaj. Griješe li hrvatski pregovarači što su kao o jednoj od četiriju stavki uopće pristali razgovarati o zahtjevu za redefiniranje uloge Doma naroda koja nije rezultat nijedne presude, nego političkih ambicija određenih naroda?
– Rekao bih radije političkih skupina, ali ne i naroda. Ne znam o čemu su hrvatski predstavnici konkretno pregovarali. Koliko znam, predmet razgovora i pregovora bilo je provođenje odluka Ustavnog suda i Europskog suda kako bi se pronašlo rješenje kako bi se zajamčio zakonit izborni proces. To podrazumijeva promjenu Izbornog zakona i provođenje presuda. No, te presude uopće ne traže redefiniranje uloge Doma naroda, da se ona smanji ili poveća. Smatram da hrvatski pregovarači nisu trebali sudjelovati u tome dijelu procesa. Ponavljam, ako ga je uopće bilo.
Večernji list: Kako u tome kontekstu komentirate da je Venecijanska komisija rekla da prijedlog hrvatske strane o načinu biranja članova Predsjedništva ispunjava presude Europskog suda, čime je posve odbačeno stajalište određenih interesnih skupina o brisanju konstitutivnih naroda iz Ustava, što su pak navodili kao europski standard?!
– Komentiram tako da ne postoji jedinstven europski standard. Imamo različite standarde u EU. A posebno se to odnosi na višenacionalne države kao što su Belgija, Švicarska… Svaka zemlja, ovisno o svojoj povijesno-pravnoj tradiciji, ima svoje specifičnosti. Ti standardi o kojima se govorilo su imaginarni i oni ne postoje. EU nikada nije usvojio standarde o načinu biranja na izborima. Kada je pak u pitanju rješenje da ubuduće bude član Predsjedništva hrvatskoga konstitutivnog naroda i drugih građana, a koje je potvrdila Venecijanska komisija, ono omogućava svakome kandidirati se i biti biran na tu dužnost. To je suština presude Europskog suda za ljudska prava. I ništa drugo.
Večernji list: Kako izići iz tog začaranoga kruga i riješiti preglasavanja vezano uz predstavnike triju konstitutivnih naroda?
– Nisam vidio integralne prijedloge koji su bili na stolu. No, Hrvatska republikanska stranka ponudila je neka svoja rješenja 2014. godine kroz preustroj Federacije formiranjem dvaju kantona. Kroz ta dva kantona bi se na elegantan način reformom Federacije BiH riješila ta pitanja.
Večernji list: Koliko sam razumio, time bi bilo riješeno i pitanje “građana” u zastupanju?!
– Upravo tim načinom bila bi riješena sva pitanja, uključujući zaštitu kolektivnih prava i svakoga pojedinca. Uz to bi se reformirala Federacija BiH uz smanjenje birokratskog aparata.
Večernji list: Nakon razgovora u Neumu jedina se utakmica vodila o tome koga optužiti za njihovu propast, pa se tvrdilo kako predsjednik HDZ-a Dragan Čović nije prihvatio model koji bi njemu jamčio izbor u Predsjedništvo BiH?!
– Ne znam koji je to model koji bi osobno Draganu Čoviću jamčio izbor i ne zanima me osobni model. Mene zanima model kojim se jamči da jedan narod neće drugome birati predstavnike u najvažnija tijela u višenacionalnoj državi. Taj model, koliko znam, bio je uvjetovan redefiniranjem uloge Doma naroda u FBiH, što je neprihvatljivo za bilo koju hrvatsku političku stranku.
Večernji list: Svima je jasno da bi redefiniranje uloge Doma naroda dovelo Hrvate u podređen položaj, što se podudara s interesima bošnjačke politike koju je predsjednik vaše stranke Slaven Raguž nedavno sjajno portretirao s “navlakušom” u TV emisiji kada je praktično dobio priznanje da se slijedi politika Slobodana Miloševića. Je li se ta javnost imalo osvijestila nakon takvog medijskog i političkog knockdowna?
– Teško je to procijeniti nakon sveukupne harange koja se godinama plasira oko takozvanog građanskog modela ili probosanskih blokova. Najbolji smo svjedoci primjera toga građanskog u županijama gdje su na najbeskrupulozniji način birani predstavnici Hrvata, poput onoga iz Goražda. Ta osoba na sjednicama zapravo kaže da nije Hrvat, ali je i dalje u hrvatskome Klubu.
Večernji list: Postoje neke najave, hoćete li sudjelovati na izvanrednom saboru HNS-a?
– HRS još uvijek nije dobio poziv za to zasjedanje, dnevni red, niti znamo što je tema. O samom načinu sudjelovanja odlučit će Predsjedništvo stranke kada dobije poziv.
Večernji list: Nedavno ste rekli kako vaša stranka ima plan B oko krize u BiH. Što bi on značio?
– HRS ima više modela kojima želi poboljšati položaj hrvatskoga naroda u BiH. Naši planovi su javno objavljeni i u pogledu reforme FBiH, koje ćemo zastupati nakon sljedećih izbora. Ako na nezakonit način bude proveden izbor hrvatskih izaslanika, HRS će predložiti korake hrvatskih stranaka u BiH.
Večernji list: U RH ste u bliskim odnosima s Mostom. Kako biste ocijenili ponašanje predsjednika Zorana Milanovića odnosno premijera Andreja Plenkovića te kalkuliraju li oni oko potpore Hrvatima u BiH?
– Ne mogu se izjasniti o eventualnom kalkuliranju. Ali mogu reći da prvi put imamo jasne poruke od svih institucija hrvatske države oko poboljšanja položaja hrvatskoga naroda u BiH i sprječavanja njegova daljnjeg dekonstituiranja u FBiH. Od RH očekujemo korištenje svih mehanizama koje ima kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i članica EU-a i NATO saveza. Nažalost, od 2000. smo imali u Zagrebu vlast i predsjednika koji su odobravali nametanje rješenja visokog predstavnika, a kojima su debelo umanjena prava hrvatskoga naroda zajamčena Washingtonskim i Daytonskim sporazumom. Most je politička stranka s kojom imamo dobru suradnju i čiji zastupnici u Saboru jako dobro prezentiraju pitanja koja su važna za bh. Hrvate. Ono što traže jest da Vlada RH koristi mehanizme koje ima na raspolaganju.
