Arnaut: Pravosuđe u BiH u sprezi je s politikom, predloženo 15 preporuka
Preporučeno je da se vrši provjera svih članova VSTV-a, predsjednika sudova i glavnih tužioca po uzoru na Albaniju, a koja podrazumijeva detaljnu provjeru imovine, bilo kakvih kontakata ili odnosa rukovodećih nosilaca pravosudnih institucija s politikom i sa organiziranim kriminalom.
Članovi Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH usvojili su na današnjoj sjednici izvještaj o radu. Ovaj dokument rezultat je dvogodišnjeg rada ove komisije, tokom kojeg je održano 35 sjednica, te saslušano više od 30 svjedoka, većinom nosilaca najviših pravosudnih funkcija, te razgovora s brojnim relevantnim zvaničnicima, predstavnicima međunarodnih institucija, kao i suradnje s policijskim agencijama u državi.
U izvještaju su navedeni svi problem koji su detektirani na osnovu svjedočenja sudaca, tužitelja, članova Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, ali i onih aktera koji godinama vode borbu s pravosudnim institucijama u BiH da se pokrenu ili riješe slučajevi najtežih krivičnih djela među kojima su i ubojstva.
Piše: Semira DEGIRMENDŽIĆ
S druge strane Komisija je utvrdila 15 preporuku koje bi trebali provesti različiti nivoi vlasti u BiH, uključujući prvenstveno pravosudne institucije u našoj zemlji, da bi se stanje u pravosuđu unaprijedilo i poboljšalo.
SUKOB INTERESA I MALVERZACIJE
O tome su danas na konferenciji za novinare govorili predsjedavajući Komisije Damir Arnaut, prvi zamjenik predsjedavajućeg Dragan Mektić,član Komisije Branislav Borenović, a konferenciji su prisustvovali I članovi ovog tijela Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Zlatan Begić, Alma Čolo i Mira Pekić..
Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut kazao je da je ono što najviše zabrinjava, a to je da je Komisija utvrdila da je ogromna sprega između politike i pravosuđa u BiH, a ovi navodi se prožimaju kroz svjedočenja onih koji su govorili pred Komisijom.
-Postoje i navodi o ogromnom sukobu interesa u kojem se nalaze najviši nosioci pravosudnih funkcija, o malverzacijama poput zloupotreba, odnosno potpunog nekorištenja sistema za upravljanje predmetima za sudove i tužilaštva (CMS), te nedostatku drugih institucionalnih mehanizama, kao i neadekvatnosti nekih mehanizama koji bi u nekom drugom sistemu bili alternative poput institucije ombudsmana i slično. I ono što je posebno zabrinjavajuće je j konstatacija da je ogroman procenat ljudi u pravosudnoj zajednici pošten, da rade svoj posao, ali smo također primijetili i primjese konformizma. To se ogleda u tome da ljudi u pravosudnoj zajednici, koji su pošteni, koji se ne bave korupcijom, koji ne žele veze s politikom, jednostavno puštaju da stvari idu svojim tokom, kazao je Arnaut i dodao:
-Zaključili smo da to nije zbog njih, već zbog toga što nisu imali adekvatan institucionalni forum da to iznesu i to smo primijetili upravo na osnovu činjenice da su pred nama to slobodno iznijeli, da su iznijeli svoja zapažanja, dali svoje preporuke, čak i u određenim situacijama izrazili kajanje. Govorim o ljudima koji su se pojavili pred Istražnom komisijom i rekli: ”Podržali smo Milana Tegeltiju, nismo trebali, bila je to greška, međutim tada je bilo poimanje njegove ogromne moći“ – pojasnio je Arnaut.
Arnaut je kazao i da je Komisija zaključila da je odnos između pravosudne zajednice i medija na izuzetno niskom, odnosno potpuno nezadovoljavajućem, nivou.
-Pravosudna zajednica ne koristi ni blizu saznanja iz medija koliko bi to trebali činiti, pogotovo uzimajući u obzir da vrlo često medijske priče rezultiraju otkrivanjem koruptivnih afera. Međutim tu također dolazi do jedne netransparentnosti u radu, otežavanju rada medijima koji čak ne mogu unijeti u sudnice laptop ili diktafon da se lakše prate suđenja-naveo je Arnaut neke od primjera.
On je pojasnio da bi se Izvještaj uskoro trebao naći pred Predstavničkim domom Parlamenta BiH, te da se očekuje njegovo usvajanje.
-Istražna komisija nastavlja sa svojim radom i insistirat ćemo na promociji ovog izvještaja i implementaciji preporuka – kazao je Arnaut.
On je pojasnio i o kojim se preporukama radi. Prije svega predloženo je da se vrši provjera svih članova VSTV-a, predsjednika sudova i glavnih tužioca po uzoru na Albaniju, a koja podrazumijeva detaljnu provjeru imovine, bilo kakvih kontakata ili odnosa rukovodećih nosilaca pravosudnih institucija s politikom, te detaljnu provjeru bilo kakvih kontakata ili odnosa nosilaca pravosudnih funkcija sa organiziranim kriminalom. Te provjere bi se odnosile na oko 100 nosilaca čelnih pravosudnih funkcija u BiH, a ne svih uposlenika u pravosudnoj zajednici kao što je slučaj u Albaniji.
Preporuka je i da se mehanizam sukoba interesa proširi na nosioce pravosudnih funkcija i njihove bliske srodnike, u smislu da neko ne može biti sudaca, a da njegov supružnik, dijete ili drugi blizak srodnik istovremeno bude na nekoj politički imenovanoj funkciji.
BEZ ADVOKATA U VSTV-U
Komisija traži i značajno unapređenje kriterija za pravosudne funkcije i za članstvo u VSTV-u, kao i da se osigura izuzeće članova VSTV-a pri imenovanjima na istom nivou, tako da sudac ne imenuje tužioca koji će se sutra pojavljivati pred njim i obrnuto. Preporuka je i da se onemogući da advokati budu članovi VSTV.a, kao što je sada slučaj.
Traži se i unapređenje statusa nezavisnosti i ovlasti Ureda disciplinskog tužioca (UDT), te da se pojača istraga za disciplinske prekršaje etičke i koruptivne prirode, konkretno da se UDT više bazira na kvaliteti optužnica, a ne toliko na kvantitet . Komisija preporučuje uspostavu posebnog mehanizma za odlučivanje u disciplinskim prekršajima članova VSTV-a, da ne bi dolazilo do situacija kako je kazao Arnaut, poput one kada je Milan tegeltija zloupotrijebio svoju poziciju kada je VSTV odlučivao o njegovoj disciplinskoj odgovornosti.
Preporučeno je i da se na određeni period nosiocima pravosudnih funkcija onemogući napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere određeni period .
Komisija predlaže da se fokus ocjenjivanja, odnosno vrednovanja rada sudaca i tužioca prebaci s ostvarene norme na procenat oborenih presuda i palih optužnica, odnosno da ocjena vrednuje kvalitetu, a ne kvantitet.
Preporučeno je i da se osigura dosljednija upotreba CMS sistema za dodjelu predmeta u VSTV-u , te da se uspostavi, odnosno vrati institut oštećenog kao supsidijarnog tužioca.
Predlaže se i osiguranje potpune nezavisnosti i djelotvornosti institucije ombudsmana, kao i da se pri tumačenju neovlaštenog fotografiranja i snimanja, uvedu zapadni standardi.
Primjerice, ako se snimi koruptivna radnja , ne treba istraživati novinara ili onog tko je to snimio, nego onoga tko je snimljen da se bavi korupcijom .
Komisija preporučuje i da pravosudna zajednica značajno unaprijedi transparentnost i suradnju s medijima .
Dragan Mektić, zamjenik predsjedavajućeg Komisije kazao je da su rezultati rada Komisije premašili njegova očekivanja.
PARLAMENTARNI NADZOR NEOPHODAN
-Nisam očekivao da ćemo postići ovakav rezultat. Posebno me raduje da je čitav istražni postupak o stanju u pravosuđu BiH i sam izvještaj postupno “domaći proizvod” BiH, da smo radili između sebe u potpunom povjerenju, u toku rada nismo bili opterećeni bilo kakvim političkim konotacijama i isključivo smo se fokusirali na utvrđivanje stanja u pravosuđu. I upravo zbog toga smo i postigli ovakav rezultat, koji je neka vrsta presedana u parlamentarnom životu u BiH. Dakle, ovo je samo prvi od koraka da obavijestimo javnost putem medija da smo usvojili Izvještaj, ali ćemo u daljnjim koracima učiniti niz aktivnosti da ovaj izvještaj prezentiramo prije svega cjelokupnoj javnosti BiH, a posebno naučnoj i stručnoj javnosti i civilnom društvu, prvenstveno onim institucijama i organizacijama koje se po prirodi svoga posla bave vladavinom zakona i pravnom državom. Ovaj izvještaj je bolji od svih ranijih izvještaj a koji su radili predstavnici nekih međunarodnih i domaćih institucija. Imali smo u početku opstrukcije rada ove komisije, prije svega od najviših nosilaca pravosudnih funkcija u BiH,ali je ova komisija ustrajala u radu i dala jedno dodatno ohrabrenje i motiv časnim nosiocima pravosudnih funkcija da počnu da rade svoj posao, jer nisu imali do sada priliku da se institucionalno obrate nekom vezano za stanje u pravosuđu. Rad komisije je počeo davati svoje rezultate, jer na osnovu utvrđenih činjenica koje smo dostavljali UDT-u posljedice su bile, da pomenem samo odlazak predsjednika VSTV-a, te disciplinsku sankciju smjene glavne tužiteljice BiH i smjenu javnog tužioca RS- gospodina Švrake (Mahmut, op.a) . Sada očekujemo kroz implementaciju ovog izvještaja da će se pokrenuti jedna ozbiljna reforma pravosudnog sistema BiH- kazao je Mektić.
Branislav Borenović, član Komisije kazao je da smatra da je Komisija pokazala da se može izdići iznad političkih podjela i ozbiljno raditi posao u Parlamentu.
-Četiri riječi koje opisuju rad ove komisije. Upornost, dosljednost, posvećenost i odgovornost. Pokazalo se da se uz puno poštovanje važećeg ustavnog i parlamentarnog okvira u BiH može doći do važnih rezultata koje je postigla Privremena istražna komisija. Imali smo transparentnost u radu, uočili, identificirali i potvrdili ogromne probleme u pravosuđu u BiH i što je najvažnije predložili konkretna rješenja kako to stanje promijeniti i unaprijediti, te istakli značaj parlamentarnog nadzora kao važnog alata koji se skoro ne koristi u ovoj zemlji – rekao je Borenović.
Na novinarsko pitanje da li članovi Komisije smatraju da ovo tijelo treba zaživjeti kao stalna parlamentarna komisija odgovorio je predsjedavajući Arnaut:
– U Izvještaju je čitavo jedno poglavlje posvećeno budućnosti parlamentarnog nadzora u BiH. Kad se pokrenula priča o ovoj komisiji, postojalo je nepovjerenje i unutar Parlamenta koji je taj koji je zadužen zakonom da provodi parlamentarni nadzor nad tim institutom. Mi smo napravili ogroman pomak u smislu približavanja instituta parlamentarnog nadzora građanima, medijima, javnosti… Mi smo istakli da je neophodno, da barem u iduća dva saziva Parlament nastavi nadzor nad radom pravosuđa, prati implementaciju ovih preporuka, a također da se razmisli o uspostavljenu stalnog parlamentarnog nadzora koje će se baviti prioritetnim pitanjima. U svakom slučaju ovo je dobar alat i za opoziciju i za vlast. Jer kad postoji parlamentarni nadzor vlast u pravilu u demokratskim zemljama bolje radi svoj posao – pojasnio je Arnaut.
Arnaut je odgovarajući na pitanje novinara da li su članovi Komisije radili pod pritiskom i da li su bili suočeni s prijetnjama kazao da je bilo i takvih situacija.
– Imali smo otvorene prijetnje jednom članu komisije od jednog člana Kolegija Predstavničkog doma. Ali, bitna je naša istrajnost i upornost i to što je naša opredijeljenost shvaćena od nekorumpiranog dijela pravosuđa- zaključio je Arnaut.
Podsjećamo, u članstvo Privremene istražne komisije nisu htjeli ući poslanici HDZ BiH i SNSD-a.
Jedini zvaničnik koji je odbio da svjedoči pred Istražnom komisijom je aktualni državni ministar pravde Josip Grubeša.
Smijenjena glavna tužiteljica Gordana Tadić, odugovlačila je svoj dolazak I saslušanje pred ovom komisijom, ali je u konačnici došla i odgovarala na pitanja članova Komisije. Upravo na tom saslušanju Tadić je priznala da se u Tužilaštvu BiH ne koristi CMS, nego se predmeti tužiocima dodjeljuju “ručno”. Nakon toga UDT je pokrenuo disciplinski postupak protiv Tadić nakon čega je ubrzo došlo i do njene smjene.
