Analiza portala HBŽ Vijesti: Tko su pobjednici, a tko gubitnici izbora u HBŽ?

Izbori u Bosni i Hercegovini završili su prije više od mjesec dana, ali smo tek 2. studenog dobili konačne rezultate, a 4. studenog je Središnje izborno povjerenstvo utvrdilo naputak o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine s obzirom na izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. U nastavku donosimo detaljnu analizu portala HBŽ Vijesti za razine Predsjedništva BiH, državnog i federalnog Parlamenta.

Krenimo redom. Kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda je bila Borjana Krišto, dugogodišnja istaknuta dužnosnica ove stranke koja se već 2010. godine okušala u utrci za Predsjedništvo. I ovaj put je poražena kao i 2010. godine, ali ovaj put nije imala niti jednog protukandidata iz stvarno hrvatskih političkih stranaka, nego je izgubila od Željka Komšića koji je tako postao „hrvatski“ član Predsjedništva, uglavnom glasovima Bošnjaka. Kandidatkinja HDZ-a BiH na ovim je izborima osvojila 16.470 glasova u Hercegbosanskoj županiji, a njezin protukandidat 1.170 glasova. U postotcima, 93,36 % građana Hercegbosanske županije koji su se odlučili glasati za hrvatskog člana Predsjedništva dalo je podršku Krišto, dok je tek 6,44% građana ove županije podržalo kandidata Demokratske fronte. Ovako dobar rezultat HDZ-ove kandidatkinje u njezinoj matičnoj županiji ipak nije pratila njezina stranka za ostale razine vlasti.

Iz Hercegbosanske županije niti jedan kandidat nije prošao u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, niti direktnim putem niti preko kompenzacijske liste. Podsjetimo, 2018. godine je upravo Borjana Krišto osvojila direktni mandat u ovom predstavničkom tijelu. Raspad njezine stranke nakon tih izbora onemogućio je Hrvatima da pošalju svog zastupnika u državni parlament iz HBŽ. Podsjetimo, za razinu Parlamentarne skupštine BiH iz izborne jedinice 1A biraju se tri direktna zastupnika, a pored Hercegbosanske županije ovu izbornu jedinicu čini i Unsko-sanska županija, te su sva tri izabrana zastupnika upravo iz potonje županije.

HDZ BiH je na ovoj razini ostvario enorman pad broja glasova u odnosu na rezultate izbora 2018. godine. S 12.448 glasova ostvarenih na tim izborima koji su u konačnici i omogućili Borjani Krišto sudjelovanje u radu Parlamentarne skupštine, HDZ BiH je 2022. godine pao na 8.149 glasova, odnosno izgubio je 4.299 glasova. Rezultat je to podjele ove stranke u Hercegbosanskoj županiji i prelaska dvije općinske organizacije (Kupres i Tomislavgrad) u novoosnovani Hrvatski nacionalni pomak pod vodstvom Ivana Vukadina, nekadašnjeg člana Predsjedništva HDZ-a BiH a sadašnjeg predsjednika Vlade HBŽ. Hrvatski nacionalni pomak je na ovim izborima za razinu Parlamentarne skupštine nastupio u koaliciji s HDZ-om 1990. Na izborima 2018. godine HDZ 1990 je nastupio u koaliciji Hrvatsko zajedništvo i ostvario 6.290 glasova, a na ovim izborima je koalicija HDZ 1990 – HNP ostvarila 7.566 glasova čime je HDZ 1990 s partnerima ostvarila rast od 1.276 glasova za ovu razinu, ali im to nije bilo dovoljno za osvajanje mandata. Od hrvatskih stranaka, u utrci za Parlamentarnu skupštinu u ovoj izbornoj jedinici se našla i Hrvatska republikanska stranka koja je ostvarila 1.072 glasa birača.

Za razinu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija je jedna izborna jedinica i bira tri zastupnika. Najjače političke stranke u županiji su se odlučile za samostalan nastup za ovu razinu s iznimkom HDZ-a BiH koji standardno nastupa u širokoj koaliciji stranaka koje u stvarnosti uopće ne postoje u Hercegbosanskoj županiji, te se i njihov izlazak na izbore može smatrati samostalnim uz privid „zajedništva“. Najozbiljnija utrka za glasove na ovoj razini se vodila između četiri politička subjekta. Hrvatski nacionalni pomak je prvi put nastupio za ovu razinu i ostvario 5.156 glasova i time stekao jedan mandat u Parlamentu FBiH, a izabran je Petar Galić iz Tomislavgrada. HDZ 1990 je nastupio samostalno i ostvario 4.527 glasova, dok je prije četiri godine nastupila u koaliciji s Hrvatskom nezavisnom listom i ostvarila 5.819 glasova. Mandat kod HDZ-a 1990 dobio je Drago Stanić iz Tomislavgrada. Hrvatska nezavisna lista na ovim se izborima odlučila za potpuni zaokret svog djelovanja što će se pokazati pogubnim kroz analizu za županijsku razinu. Naime, stranka dr. Josipa Perića, dugogodišnjeg kritičara HDZ-a BiH na ovim je izborima nastupila u koaliciji upravo s HDZ-om BiH i jednog od svojih najistaknutijih članova, Ivana Krstanovića pozicionirala na listu HDZ-a BiH. Možemo pretpostaviti da je ova duvanjska stranka doprinijela rezultatu HDZ-a BiH, ali je mandat u Parlamentu ipak osvojio HDZ-ov Karlo Nevistić iz Tomislavgrada. Važno je napomenuti da je HDZ BiH na izborima 2018. ostvarila 11.007 glasova i time dobila dva zastupnika, a ovaj put tek 6.282 glasa, odnosno pad od 4.725 glasova i samo jedan mandat. Sva tri mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH iz ove županije očekivano su dobili kandidati iz Tomislavgrada s obzirom da su nositelji sve tri najjače liste bili upravo iz ove općine. Zapažen rezultat ostvario je SNSD 3.010 glasova, ali im to nije bilo dovoljno za osvajanje mandata. Hrvatska republikanska stranka dobila je podršku 1.063 glasača i ostala bez mogućnosti sudjelovanja u raspodjeli mandata.

U sljedećem tekstu donosimo analizu glasova za Skupštinu Hercegbosanske županije i moguće rasplete oko popune Doma naroda iz ove županije, te formiranja nove županijske Vlade.