Županije trebaju pomoć FBiH, proračuni su niži, prihodi pali

Bez financijske pomoći viših razina vlasti, a napose Federacije, i to novcem koji je predviđen za potporu nižim razinama, županije će u ovoj godini biti u teškoj situaciji kada je riječ o ekonomiji, a posebice u kontekstu potpore za oporavak onih poduzetnika koji štetu trpe zbog posljedica pandemije, piše vecernji.ba.

Predviđen transfer

Želje su jedno, no realnost je drugačija, pa su tako županije uglavnom morale reducirati planirane prihode za ovu godinu, svjesne kako punjenje proračuna neće biti na razini kao prije ekonomske krize. Ali za održavanje fiskalne stabilnosti bit će nužno zaduživanje, kako putem Federacije tako, u nekim slučajevima, i kod komercijalnih banaka.
Federacija je, podsjećamo, planirala ukupno 230 milijuna maraka za pomoć županijama i općinama.
– U pripremi je novi paket pomoći gospodarstvu u obliku nove uredbe, kao i transfer od 230 milijuna KM nižim razinama vlasti, a očekuje se kako će dio tih sredstava biti iskorišten kako bi se i s tih razina pružila potpora određenim sektorima gospodarstva. Federalna Vlada nastavlja koordinirati aktivnosti s nižim razinama vlasti kako bi optimizirala učinke potpore – nedavno je potvrdio federalni premijer Fadil Novalić.
A potrebe su uistinu brojne. Županije na svojim leđima nose veliki teret ekonomske krize, proračuni su im prilično “zategnuti”, punjenje prihoda uvelike je smanjeno te prisutni zahtjevi na rashodovnoj strani.
Premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg kazao je kako su u ovoj godini planirali proračun koji je za 15 posto manji zbog pada gospodarske aktivnosti, a stanje na terenu je takvo da i od smanjenoga proračuna u prva tri mjeseca imaju pad prihoda od 18 posto.
– Nalazimo se u frustrirajućoj situaciji. Zategnut nam je proračun, moramo pomoći gospodarstvu kao i prošle godine. Nužna je pomoć ili preuzimanje obveza financijskoga tereta – kazao je Herceg, podsjetivši na situaciju u kojoj su županije i financijski zakinute zbog zakonskog rješenja o raspodjeli javnih prihoda. Kada je riječ o nužnosti pomoći s viših razina, upozorio je na stanje iz prošle godine kada su sredstvima od MMF-ove tranše uspjeli smanjiti proračunsku rupu koju su imali. Punjenje prihodima je, naime, tada bilo manje za 32 posto, a nakon uplate ove tranše proračun je bio manji za 16 posto, što je značajno poboljšanje. Stoga u ovoj županiji očekuju pomoć i ove godine, a posebice zbog brojnih specifičnosti.
Pad prihoda evidentan je i u drugim županijama, zbog čega su mišljenja kako je nužno realizirati pomoć s viših razina. Zdenko Ćosić, premijer Zapadnohercegovačke županije, nedavno je za Večernji TV potvrdio kako su računali da će biti pada prihoda prilikom donošenja proračuna te su projicirali nešto manje prihode u odnosu na prošlu godinu.
– Prošle godine, zahvaljujući kreditu MMF-a, uspjeli smo financijski preživjeti… Predvidjeli smo zaduživanje, bilo s razine Federacije i države, bilo samostalno kod komercijalnih banaka. Mi se već pet godina nismo zaduživali kod komercijalnih banaka. Taj kredit koji smo dobili od nekih 8 milijuna maraka pokrio nam je onaj manjak prihoda koji smo imali kao posljedicu pandemije u prošloj godini – kazao je Ćosić.

Važnost potpore

A koliko je značila potpora s viših razina vlasti, nedavno je potvrdio i premijer Posavske županije Đuro Topić koji je na sjednici Skupštine predstavio izvješće o radu Vlade u prošloj godini. – Zahvaljujući potpori federalne Vlade i MMF-a, Posavska županija uspjela je osigurati proračunsku stabilnost – ustvrdio je Topić te zahvalio zdravstvenim djelatnicima i policiji na angažmanu u provedbi mjera na sprečavanju širenja koronavirusa. Hercegbosanska županija nedavno je dobila proračun za ovu godinu i on je nešto veći od 80 milijuna maraka, a kako je objasnio premijer županije Ivan Vukadin, pokušavaju se ne dirati socijalna prava, pokušavaju se zaštititi prava roditelja s više djece kroz subvencije prijevoza učenika, dječji doplatak, rodiljska davanja, a tu je i pomoć gospodarstvu te poticanje poljoprivrednih proizvođača. S obzirom na to da se ekonomska kriza nastavlja, prihodovna strana se puni sporije u odnosu na vrijeme prije pandemije, a zahtjevi su isti, što znači kako će za održivost biti nužno dobiti potporu viših razina vlasti.