Znate li tko je uvjerljivo najplaćeniji službenik u BiH?
Poslije Softića, najplaćeniji rukovoditelj neke institucije Bosne i Hercegovine je Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, čija osnovna plaća iznosi 6.117 KM.
Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, s osnovnom plaćom od malo više od 8.000 KM bez minulog rada, toplog obroka, dnevnica i ostalog uvjerljivo je najplaćeniji službeik neke javne institucije u Bosni i Hercegovini.
Poslije Softića, najplaćeniji rukovoditelj neke institucije Bosne i Hercegovine je Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, čija osnovna plaća iznosi 6.117 KM, a prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH iza Kneževića po visini primanja u javnim institucijama u BiH su potpredsjednici Ustavnog suda, koji mjesečno bez dnevnica, toplog obroka, minulog rada i ostalih dodataka na plaću zarađuju 5.199 KM, te suci Ustavnog suda BiH s plaćom od 5.094 KM.
Odmah nakon suca Ustavnog suda BiH, po visini primanja je Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH, koji ima osnovnu plaću od 5.080 KM, a zatim slijede članovi Predsjedništva BiH sa plaćom od 4.756 KM te suci Suda BiH s osnovnim plaćama od 4.618 KM, dok Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, mjesečno kao osnovnu plaću bez dodataka prima 4.281 KM, a njegovi zamjenici 4.186 KM.
Samo malo manje, i to 4.138 KM, imaju predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Zastupničkog i Doma naroda BiH, dok ministri u Vijeću ministara BiH, kao i predsjedavajući radnih komisija i predsjedavajući klubova u Zastupničkom domu i Domu naroda BiH mjesečno primaju po 4.043 KM, dok “obični” zastupnici kao osnovnu plaću bez dodataka mjesečno zarade 3.995 KM.
“Radi se o osnovnim plaćama bez minulog rada, dnevnica, toplog obroka i još nekih naknada, tako da kada je riječ o najplaćenijim službenicima u institucijama BiH ima slučajeva da im se osnovna plaća uveća i do 50 posto u odnosu na osnovnu, a sve zavisi od godina staža, odnosno postotka uvećanja po osnovu minulog rada, ali i toga koliko je bio na putu taj mjesec i koliko je radio van radnog vremena”, ispričao je jedan sugovornik “Nezavisnih”.
Kada je riječ o guverneru Softiću, u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine rekli su da je plaća guvernera kao glavnog izvršnog službenika ujedno i predsjednika Upravnog odbora CB BiH utvrđena aktom Upravnog odbora i iznosi 5.450 bodova, umanjena za nepuno radno vrijeme pet posto zbog angažmana na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
“Vrijednost boda za obračun plaća službenika CB BiH iznosi 1,55 KM. U skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH, ukupan iznos plaće se uvećava za 0,5 posto za svaku godinu započetog radnog staža, a najviše do 20 posto. Guverner ne prima naknadu za članstvo u Upravnom odboru, iako na to ima zakonsko pravo”, rekli su u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine za Nezavisne.
U CB BiH također naglašavaju i to da je Centralna banka samostalna institucija i nezavisna u svom radu, koja se financira iz vlastitih izvora, tako da se primanja guvernera niti bilo kojeg službenika ili imenovane osobe u Centralnoj banci ne financiraju iz javnih proračuna. Što se tiče regije, guverneri u Srbiji i Hrvatskoj imaju veća primanja od Softića, međutim i daleko više odgovornosti i posla s obzirom na to da, za razliku od Centralne banke BiH, poprilično aktivno sudjeluju u trgovini vrijednosnim papirima.