Zloglasni talibanski vođa Sirajudin Hakani naredio napad na hrvatske vojnike, SAD za njega nudi 5 mil. dolara

Dogovor između talibana i SAD-a o okončanju rata postignut je u siječnju ove godine, ali s njim se ne slaže radikalna talibanska struja koju predvodi Sirajudin Hakani

Pripadnici radikalnog islamističkog pokreta talibana i teroristička organizacija Islamska država ponovno su počeli žestoke samoubilačke napade u Afganistanu. U 24 sata, osim hrvatskog vojnika, skupnika Josipa Briškog, koji je ubijen u Kabulu u terorističkom samoubilačkom napadu, najmanje 56 osoba ubijeno je u nekoliko terorističkih napada u tri afganistanske provincije.

ISIL je preuzeo odgovornost za prva dva napada gdje je meta bilo vozilo afganistanske vlade u kojima je poginulo 12 zaposlenika. Val nasilja dolazi u vrijeme kada su Afganistanci vidjeli tračak nade da bi konačno u toj zemlji mogao zavladati mir, posebice nakon nedavnog dvodnevnog summita koji je početkom srpnja održan u glavnom gradu Katara, Dohi, na kojem su predstavnici afganistanske vlasti razgovarali s talibanima tražeći rješenje krvavog 18-godišnjeg sukoba u Afganistanu. Dogovor između talibana i SAD-a postignut je još u siječnju ove godine kada je nakon mukotrpnih pregovora postignut sporazum u kojem su se obje strane složile da će okončati rat u Afganistanu koji traje već gotovo 18 godina. Međutim, unutar talibana postoje dvije struje, piše Hassan Haidar Diab/VečernjiList

Jednu predvodi trenutačno glavni pregovarač sa SAD-om, mula Abdul Ghani Baradar, jedna od najmoćnijih osoba koji je s mulom Omarom 1993. utemeljio talibane, a talibanski borci ga i danas smatraju hrabrim i karizmatičnim zapovjednikom i vođom. Za razliku od prvog vođe i osnivača talibana mule Omara, Baradar se protivio njegovoj odluci da 1996. pozove bin Ladena, umjeren je po pitanju primjene talibanske interpretacije šerijata te želi normalne odnose sa susjedima.

Drugu struju pak predvodi Sirajudin Hakani, jedan od najopasnijih terorista na svijetu nakon vođe ISIL-a Abu Bakr Al Bagdadija, koji je osobno dao naredbu za izvršenje terorističkog napada u kojem je poginuo hrvatski vojnik, 27-godišnji skupnik Josip Briški dok su još dvojica hrvatskih vojnika teško ranjena. Sirajudin Hakani protivi se bilo kakvim pregovorima sa SAD-om i Zapadom koje smatra bogohulnicima koje treba istrijebiti. Sirajudin Hakani sin je zloglasnog Jalaludina Hakanija, koji je od 2001. u ratu protiv SAD-a i NATO-ovih snaga.

Nakon smrti Jalaludina 2018., Sirajudin je preuzeo vodstvo nad Hakanijevom mrežom, koja djeluje pod vodstvom glavnog talibanskog zapovjednika Mawlawija Haibatullaha Akhundžada. Sirajudin se želi dokazati kao osoba spremna na “oslobođenje zemlje od okupatora”, zbog čega je izdao fetvu (vjersku obvezu) prema kojoj je svaka osoba koja ima dodir ili bilo kakve poslove s NATO-ovim snagama u Afganistanu meta, pa čak i čistači i kuhari. Opasan je i perfidan i nitko ne zna gdje se nalazi. Kreće se u uskom krugu povjerljivih ljudi, ne koristi mobitel, zbog čega ga ni Amerikanci ne mogu pronaći niti mu ući u trag iako intenzivno tragaju za njim već desetak godina te su čak raspisali nagradu od pet milijuna dolara onome tko bi ih doveo do njega. Svijet ga zapamtio kad je preuzeo odgovornost za napad na hotel Serena u Kabulu, 14. siječnja 2008., pri čemu je poginulo šest osoba, među njima i Amerikanac Thor David Hesla. Iste te godine čak je izveo i atentat na tadašnjeg predsjednika Afganistana Hamida Karzaija, no bezuspješno.

Rat u Afganistanu je najdugovječniji prekomorski rat SAD-a. Intervencija je koštala Washington milijarde dolara, a u njoj su poginuli deseci tisuća ljudi. SAD, kad je pokrenuo rat u Afganistanu, imao je više od 100.000 vojnika, od kojih se većina povukla 2014. Ostatak vojnika, njih 14.000, većinom su dio NATO-ove misije potpomaganja afganistanskih snaga sigurnosti te lova na militante. Međutim, dogovor između talibana i SAD-a, po svemu sudeći, neće značiti i okončanje rata u Afganistanu zbog radikala unutar pokreta talibana. Od početka intervencije 2001. SAD i američki saveznici NATO-a nalaze se u Afganistanu, a azijska zemlja nikad nije bila tako nesigurna kao što je danas. Nakon 18 godina djelovanja, ni američki vojnici ni vojnici NATO-a iz 38 zemalja nisu uspjeli poraziti talibane koji svakodnevno postaju jači. Američka promatračka agencija u svom posljednjem izvješću navela je kako su talibani tijekom 2018. proširili svoj teritorij i utjecaj u Afganistanu.

Afganistanska je vlada pak između srpnja i listopada lani izgubila najmanje sedam od ukupno 407 okruga. Talibani kontroliraju više teritorija nego ikad, a na ratnoj pozornici Afganistana, osim Al-Qa’ide koja je još izuzetno jaka, pojavio se i novi akter, teroristička skupina ISIL koja je utvrdila svoje položaje u toj azijskoj zemlji. Prema obavještajnim podacima SAD-a i zapadnih zemalja, ISIL je u Afganistanu uspio okupiti oko 10.000 boraca, a veći dio ih je u zemlju došao nakon gubitka teritorija u Siriji i Iraku. NATO-ove snage nikada nisu bile ugroženije u Afganistanu nego sada jer su, osim talibana, na udaru i dviju terorističkih skupina, ISIL-a i Al-Qa’ide.

Hassan Haidar Diab/VečernjiList