Zemlje članice usuglasile stajalište o Europskoj graničnoj i obalnoj straži
Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije usuglasili su u četvrtak u Luxembourgu zajedničko stajalište i dale mandat nizozemskom predsjedništvu da započne pregovore s Europskim parlamentom oko prijedlogu za uspostavu Europske granične i obalne straže, izjavio je nizozemski ministar unutarnjih poslova Klaas Dijkhoff.
Sada je potrebno postići dogovor kako bi u Europskom parlamentu mogao biti izglasan do sredine lipnja. Granična i obalna straža trebala bi početi s radom u kolovozu, a u rujnu biti potpuno operativna.
“Predsjedništvo sada ima mandat za pregovore s Parlamentom”, rekao je Dijkhoff.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da se Europska granična i obalna straža neće moći uputiti bez pristanka zemlje na čije granice treba doći, što je bio najkontroverzniji dio prijedloga Europske komisije.
“Intervencije će ići uvijek uz suglasnost zemlje članice, suverenost se neće dovoditi u pitanje”, rekao je Avramopoulos.
Europska komisija je krajem prošle godine predstavila prijedlog za uspostavu Europske granične i obalne straže, u sklopu mjera za spašavanje schengenskog prostora, koji je uslijed masovnog dolaska migranata uvelike došao u pitanje.
Europska granična i obalna straža uključivala bi neovisne resurse Frontexa, Europske agencije za upravljanje i operativnu suradnju na vanjskim granicama EU-a, koja će biti preimenovana u Europsku graničnu i obalnu agenciju ili skraćeno Agenciju, i nadležne vlasti zemalja članica koje su odgovorne za nadzor granica.
Prema prijedlogu Komisije nova Agencija bi mogla pokrenuti operaciju zaštite granice bez pristanka zemlje čija je granica u pitanju u slučajevima kada to zahtijevaju interesi Europske unije.
Agencija će moći provesti procjenu slabosti kapaciteta zemlje članice za suočavanje sa sadašnjim ili budućim izazovima na vanjskim granicama. Nakon što se procjena dovrši, Agencija će kao prvi korak preporučiti dotičnoj zemlji članici da poduzme potrebne korektivne mjere kako bi se uklonile identificirane slabosti.
Zemlja članica trebala bi provesti te korektivne mjere unutar ograničenog vremenskog razdoblja. Ako to propusti učiniti, Komisija može usvojiti provedbenu odluku kojom ovlašćuje Agenciju da provede odgovarajuće operativne mjere. Komisija može donijeti takvu odluku u slučajevima kada nadzor nad vanjskom granicom smatra neučinkovitim u mjeri u kojoj bi to predstavljalo rizik za funkcioniranje schengenskog prostora.
Izvor: Narod.hr/h
