Željeznice u BiH mogle bi biti ključne za teretni promet
Željeznički promet u BiH, kako putnički tako i onaj teretni, u vremenu koje je pred nama trebao bi dobiti veću pozornost nadležnih koji kroz svoje strateške planove u ovoj formi prometa vide velike perspektive, a posebice kada je riječ o prijevozu nafte i naftnih prerađevina, piše Večernji list BiH.
Prometna strategija FBiH, čiji su ciljevi u skladu s Okvirnom prometnom transportnom politikom BiH 2015. – 2030. godine, ističe kako je potrebno nastaviti investirati u postojeću infrastrukturu kako bi se povećali brzina i sigurnost u cilju da se dostignu europski standardi, a ciljevi su i završiti elektrifikaciju mreže, kao i sagraditi terminale za kontejnere. U kontekstu usluga navodi se kako je potrebno poboljšati mobilnost željeznicom (kroz bolju infrastrukturu) te razvijati, odnosno unaprjeđivati kapacitete za utovar i istovar na teretnim terminalima.
Dva vida prometa
Glavna perspektiva za razvoj željezničkog prometa, potvrdio je u jednoj od ranijih izjava za Večernji list federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, u razvoju je intermodalnog transporta, što znači integriranje najmanje dvaju vidova prometa, odnosno u ovom slučaju vodnog i željezničkog, prvenstveno u kontejnerskom prometu iz Luke Ploče prema krajnjem korisniku.
Željeznice Federacije BiH prevoze oko 15% od ukupne količine kontejnera koji uđu u Luku Ploče te bi za razvoj ove vrste prijevoza potrebno bilo izgraditi kontejnerske terminale u Federaciji BiH, što je jedan od ciljeva transportne strategije Federacije BiH.
Također, mišljenje resornog ministra je kako bi razvoju željezničkog prometa pridonio i transport nafte i naftnih prerađevina željeznicom, gdje bi se transport obavljao željeznicom od Luke Ploče do Naftnih terminala, koji su također u vlasništvu Federacije, a nalaze se u Mostaru, Blažuju, Živinicama i Bihaću.
Samim prebacivanjem prijevoza nafte i naftnih prerađevina s cestovnog na željeznički transport pridonosi se, ističu nadležni, povećanju sigurnosti u cestovnom prometu, kao i smanjenje troškova održavanja cestovne infrastrukture zbog manje uporabe cesta. A kada je riječ o putničkom prometu, Željeznice Federacije u pretpandemijskoj 2019. godini prevezle su respektabilnih 494.600 putnika, a što daje prostora za optimizam i nadu kako će u bliskoj budućnosti putnički promet na željeznicama doživjeti novu renesansu.
U kontekstu infrastrukturnih projekata zanimljivo je primijetiti kako postoje veliki planovi za gradnju nekih novih (starih) pravaca, a jedan od njih je spajanje Čapljine i Trebinja.
Nova pruga
U Programu javnih investicija institucija BiH za razdoblje 2021. – 2023. vidljivo je kako Ministarstvo prometa i veza BiH ima namjeru krenuti s konkretnim koracima u smjeru oživljavanja željezničkog prometa od Čapljine preko istoka Hercegovine do granice s Crnom Gorom. •
