ZBOG NERADA: BiH mora vratiti novac Švedskoj i Danskoj
Zbog činjenice da je izostala reforma javne uprave, koja se, prema posljednjem planu, trebala dovršiti od 2018. do 2022., vlasti u BiH moraju vratiti donacijska sredstva koje su za ovaj projekt donirale vlade Kraljevine Švedske i Danske, piše Večernji list BiH.
Odluka Fonda
Reforma javne uprave u BiH trebala se, prema zamišljenoj strategiji koju je nadzirao Ured koordinatora za reformu javne uprave, provesti od 2006. do 2009. da bi se nakon neuspjeha tražilo prolongiranje na rok od 2017. I nakon što je taj rok prekoračen, donesena je odluka za povrat neutrošenih sredstava Švedskoj i Danskoj, koju je Upravni odbor Fonda za reformu javne uprave donio na 67. sjednici održanoj 12. studenog 2019. Po toj odluci, Švedskoj će se vratiti iznos od 2,385.807 KM, a Danskoj 2,947.538 KM. Budući da je prije slanja materijala Vijeću ministara BiH nužno pribaviti mišljenja nadležnih institucija, Ured je zatražio mišljenje Ureda za zakonodavstvo BiH, Ministarstva financija i riznice BiH te sugestiju Ureda za zakonodavstvo BiH i Ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH. Na predmetni materijal pribavljena su pozitivna mišljenja Ureda za zakonodavstvo BiH i Ministarstva financija BiH. Od Ureda predsjedatelja VM BiH mišljenje je zatraženo 11. prosinca 2019., ali, unatoč nekoliko urgencija Ureda za dostavljanje mišljenja, ono još uvijek nije dobiveno. Donatori poput Švedske tražili su produljenje roka za povrat sredstava, očito se nadajući da će projekt reforme javne uprave biti nastavljen i po izvješćima revizije posljednji rok je istekao krajem ožujka 2020.
Na okončanje tog postupka ili požurivanja aktivnosti očito nije pomogla preporuka u kojoj se navodi da do kraja 2020. reforma javne uprave mora biti gotova.
Problem s učinkovitošću
U preporukama EK jasno je naglašeno da javna uprava mora biti učinkovitija i lišena bilo kakvog političkog utjecaja te službenici koji budu birani na radna mjesta u javnoj upravi ne smiju dolaziti po političkoj liniji kao što je dosad često bio slučaj. “BiH mora osigurati provedbu učinkovitog sustava upravljanja ljudskim resursima, posebice u zapošljavanju, izmijeniti Zakon o državnoj službi kako bi se smanjio rizik od politizacije državnih službi na svim administrativnim razinama. Usvojiti nacionalni program za usklađivanje pravnih propisa s aqusiem EU-a”, piše Europska komisija u danim preporukama institucijama vlasti u BiH. U reformi javne uprave BiH debelo kasni i probila je sve unaprijed zacrtane rokove. To pokazuju i rezultati istraživanja nakon kojih je utvrđeno da bh. vlasti imaju veliki problem s učinkovitošću u pripremi projekta reforme javne uprave tako je da je s krajem 2016., od raspoloživog 31 mil. KM, ugovorena vrijednost projekata 16,2 mil. KM, da se više od 10 mil. KM nalazi na računu Fonda za postojeće planirane i nove projekte te da ta sredstva stoje rezervirana dugo. Vrijeme od faze projektnog prijedloga do sklapanja ugovora traje 2 godine i ponavljaju se postupci javnih nabava, a Koordinacijski odbor za ekonomski razvoj i europske integracije, koji je zadužen za političku potporu reformskim projektima, nije održao nijednu sjednicu od početka provođenja reforme još od prije 10 i više godina. Višegodišnji nalazi financijske revizije govore o neučinkovitosti realizacije sredstava za projekte iz Fonda za reformu javne uprave. Analiza je pokazala da je za oko 30% projekata za koje su potpisani ugovori vrijeme razvoja trajalo više od 4 godine. Prosječno vrijeme razvoja za projekte za koje su potpisani ugovori dulje je od 2,5 godine.
